Nova pravila na kojima se u Hrvatskoj narodnoj banci radi predviđaju da građani pri povećanju kamate na kredit mogu u roku od tri mjeseca postojeći kredit refinancirati kreditom druge banke ako se pokaže jeftinijom, i to bez penalizirajućih naknada za zatvaranje ‘prvog’ kredita prije ugovorenog roka. Upravo trošak prijevremenih zatvaranja kredita mnogim je korisnicima kredita jako sužavao mogućnost izbora. Upitali smo banke kako ocijenjuju takav prijedlog HNB-a. Iako neke banke na pitanje nisu odgovorile a neke odbile komentirati “nagađanja” zakonskih promjena, one koje su odgovorile ne očekuju veće promjene u poslovanju ukoliko dođe do promjena.“Erste banka će kao i do sada poštovati sve zakonske propise, a u ovom trenutku je prerano davati procjene o utjecaju navedenog zakona na poslovanje Banke”, ističu.

Bez naknade
Dodaju kako su promjenom Zakona o potrošačkom kreditiranju iz 2010. ukinute takve naknade za kredite ugovorene nakon 31. prosinca 2009. koji ne premašuju milijun kuna te napominju kako se u  Erste&Steiermarkische banci, bez obzira na datum ugovaranja kredita, ne naplaćuje naknada ukoliko se kredit zatvara sredstvima novog kredita odobrenog u Erste banci.“S obzirom da u našem poslovanju imamo relativno manji broj prijevremenih zatvaranja kredita, u odnosu na ukupan broj ugovora, ne možemo govoriti o nekom posebno velikom značaju takvih slučajeva, a vjerujemo da će tako ostati i ubuduće”, ističu iz Erstea. Andrej Kopilaš, direktor Upravljanja distribucijskim kanalima i kvalitetom Hypo Alpe-Adria banke, odgovara kako bi nove mjere građanima omogućile veće mogućnosti refinanciranja. “Međutim, prilikom odluke o refinanciranju treba svakako uzeti u obzir ponovne troškove, poput solemnizacije ugovora te ostalih javnobilježničkih troškova”, napominje. Iz SG-Splitske banke napominju kako veće promjene u poslovanju ne očekuju “jer je hrvatsko bankarsko tržište već visoko konkurentno, a i posljednjih nekoliko godina kamatne stope namaju trend rasta”. Iz Privredne banke Zagreb pak kratko odgovaraju, “možemo reći da je to dobra praksa u zaštiti potrošača”.

Poruke HUB-a
Za razliku od samih banaka njihova udruga prilično je kritična prema toj inicijativi. “Budući da će izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju ionako ograničiti mogućnost jednostrane promjene kamata, a u slučaju da banka ne primjenjuje tražene uvjete neće moći podizati kamatnu stopu, najavljeno dodatno ukidanje naknade čini se suvišnim, a i nije u skladu s regulativom EU”, ističu u HUB-u. Zakon je usklađen s legislativom EU, kaže Zoran Bohaček iz HUB-a, te jasno definira troškove prijevremenog zatvaranja. “Ono posve izvjesno nosi određene troškove bankama jer u suprotnom naknade ne bi bile dopuštene.”

Poslovanje banaka

Kad se podvuče crta ispod bankarskog poslovanja u prvoj polovici godine, jasno je da bankari ni inozemni vlasnici domaćih banaka nemaju puno razloga za zadovoljstvo. Neto dobit od 1,7 milijardi kuna u prvoj polovici godine manja je za 400 milijuna kuna ili 15,7 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine, pokazuju najnoviji Hrvatske narodne banke. Pogleda li se struktura prihoda, vidljivo je da su banke u šest ovogodišnjih mjeseci ubrale 10,9 milijardi kuna kamata, što je tri posto više nego lani. Ipak kamatni troškovi porasli su daleko više, i to za čak 17,3 posto, što znači da su klijentima banke isplatile 5,6 milijardi kuna kamata na štednju. Konačni neto rezultat od kamata je razočarao: sa 5,3 milijarde kuna zarade od kamata banke su zabilježile 8,7 posto lošiji rezultat nego krajem lipnja prošle godine. U silaznom su trendu i nekamatni prihodi; opća štednja i razduživanje ključnih sektora smanjilo je za 2,7 posto zaradu na provizijama i naknadama od kojih su banke ubrale 1,42 milijarde kuna. 

Dobri rezultati od 1,2 milijarde kuna s druge strane ostvareni su u segmentu trgovanja, što je za 17,2 posto bolje nego u prošloj godini. Vrijedi zabilježiti da su, prema podacima HNB-a, rezervacije za gubitke banaka krajem lipnja tek neznatno povećane za 2,7 posto čime su dosegnule razinu od 1,7 milijardi kuna. Ta će brojka očekivano, s rastom loših kredita i kvarenjem portfelja, dodatno porasti u drugoj polovici godine jer i sama središnja banka očekuje rast udjela nenaplativih kredita iznad 15 posto. I dok je polugodišnja dobit u padu, razina kapitaliziranosti domaćega bankarskog sektora više je nego na solidnim razinama. Upravo jednako koliko je pala dobit, za toliko je veća kapitalna zaštita: dionički kapital premašio je 34 milijarde kuna što je za 4,6 milijardi kuna više nego u istom razdoblju prošle godine. Time su polugodišnji rezultati banaka i službeno potvrdili ono što su bankari poručili u posljednjoj analizi Hrvatske udruge banaka (HUB). Prosječna kapitaliziranost bankarskog sustava veća je od 20 posto što je solidna garancija stabilnosti dogodi li se potencijalno novi val krize.

Tekst je objavljen u prilogu Poslovnog dnevnika 'Investicije po mjeri'