Velik broj praznika, odnosno neradnih dana u Hrvatskoj stvara znatne gubitke gospodarstvu, a to se posebno odražava na proizvodni sektor, smatra Željko Mateljak, profesor Ekonomskog fakulteta u Splitu. Mateljak u svojoj analizi "Utjecaj smanjenja praznika na stupanj iskorištenosti kapaciteta proizvodnih poduzeća" zaključuje da bi ukidanje praznika, kao što su Dan antifašističke borbe, Dan državnosti i Tijelovo, imalo poseban utjecaj na rast efektivnosti proizvodnog sektora.

Kobni lipanj

"Prema predstavljenim podacima, svaki neradni dan u gospodarstvu donosi gubitak od 1,1 do 1,2 milijarde kuna. To znači da na prethodno spomenutim praznicima godišnje gubimo do 3,6 milijardi kuna. Osim tih makročinjenica također se može analizirati mikroutjecaj smanjenja broja praznika na efektivnost proizvodnog sektora. Ovaj mikroutjecaj ponajprije se odnosi na stupanj iskorištenja kapaciteta kao jednog od pokazatelja efektivnosti proizvodnog procesa", ističe Mateljak.Pojašnjava da mjerenje kapaciteta ovisi o nizu čimbenika, prije svega radnih sati i rasploživih sati te da su oni različiti s obzirom na to je li riječ o proizvodnom pogonu koji radi 40 sati tjedno ili pak o onom koji radi sedam dana u tri smjene. Pomoću formule može se izračunati precizan gubitak za svaku konkretnu tvrtku, smatra ovaj profesor ekonomije. "Ukidanjem ta tri praznika dolazi se do rasta raspoloživih sati rada. To se događa tako da se mogući fond radnog vremena umanji za broj opravdanih (stalnih) izostanaka u koje spadaju praznici te se na taj način dobije veći raspoloživi fond radnog vremena. Čak i kad se taj fond umanji za zastoje na koje se ne može utjecati, dobije se veći postotak iskorištenosti kapaciteta. Veći postotak iskorištenosti kapaciteta znači i više proizvoda koji će se plasirati na tržište. A to donosi veću dobit proizvodnom sektoru", smatra Mateljak. No i ovaj ekonomski stručnjak zna da smanjivanje broja praznika može donijeti nikakve, pa čak i negativne efekte ako se ne radi stalno s punim kapacitetom, na primjer zbog manjka narudžbi. Također ako zbog viška praznika stoji industrija, slobodni dani zasigurno pridonose turizmu. U HGK kažu da je previše faktora koji bi se trebali uzeti u obzir da bi procjena imala smisla.

Turizam ublažava trošak

"Razlika je jesu li praznici međunarodni ili nacionalni, o kojem dobu godine je riječ, koliko su praznici blizu vikendu, odnosno postoji li tendencija spajanja, važni su čak i naoko nebitni detalji poput vremenske prognoze. Određeni utjecaji na turizam postoje. Dokazuju to i podaci o noćenjima u mjesecu u kojem padaju uskrsni blagdani, ali zbog čitavog niza faktora teško je govoriti o brojkama. Pretpostavka je da je zbog strukture hrvatskoga gospodarstva ukupan gubitak zbog praznika koji padaju u radne dane znatno veći od pozitivnih doprinosa", kaže Jasna Belošević-Matić, direktorica Sektora za makroanalize u HGK.

Plinski primjer

Iskorištenost manja od potencijala

Svoju teoriju povezanosti između rasta proizvodnosti, iskorištenosti kapaciteta i tehnološkog napretka profesor Željko Mateljak pojašnjava na primjeru proizvodnje plina. Analiza je provedena u šest zemalja: SAD-u, Kanadi, Francuskoj, Italiji, Japanu i Koreji. Zaključeno je da je iskorištenost kapaciteta u Koreji znatno veća nego u ostalim promatranim zemljama, osim u Kanadi, no da je istodobno iskorištenost kapaciteta u svim zemljama manja od potencijala.

izravan kontakt

Povratak sajmova mijenja pravila igre u industriji namještaja

Energetska samodostatnost

Zarađujte na vlastitoj energiji: Nova platforma osvaja tržište