Deseci tisuća ljudi u četrdesetak zemalja slili su se na ulice i trgove da bi prosvjedovali protiv sadržaja i aktera filma “Nedužnost muslimana” (Innocence of the Muslims). U nekim su zemljama prosvjedi bili suzdržani, a drugdje obilježeni neobuzdanim nasiljem. Veleposlanstva Sjedinjenih Američkih Država bila su glavna meta zapjenjenih masa, koje su u Tunisu, Libiji, Sudanu i Jemenu probile vanjske obruče snaga sigurnosti, preskočile zidove misija i zapalile zastavu “Velikog sotone”, kako islamisti od milja zovu svojega najmrskijeg neprijatelja. Epicentar prosvjeda upravo su arapske zemlje koje su 2011. bile poprište revolucionarnih pokreta, koje je Zapad svesrdno podržao unatoč upozorenjima da će nove vlasti biti znatno manje kooperativne od “starih dobrih diktatora” poput Hosnija Mubaraka u Egiptu i Ben Alija u Tunisu, pa čak i Moamera Gaddafija u Libiji. U tim zemljama još nisu uspostavljeni novi i jednako uspješni represivni aparati pa ekstremne vjerske skupine djeluju s više slobode. Međutim, ne rovare samo vjerske skupine protiv aktualnih vlasti, već i pobornici svrgnutih režima, u namjeri da postave zapreke prema tranziciji. Zapadni svijet upro je snage da razazna koji su od brojnih mogućih uzroka u najvećoj mjeri potakli masovnu mobilizaciju muslimana. Je li u temelju prosvjeda doista mržnja prema Zapadu? Je li problem u banalnom kinematografskom uratku? Ili je akcija pripremana i prije premijere filma, koji je samo spretno iskorišten kao opravdanje? Složenost i trajanje četverosatne oružane operacije u Libiji ne ostavlja mjesta sumnji da su joj prethodile duge i temeljite pripreme, neovisno o protuislamskom filmu.

'Spontano planirane' akcije
Na drugim su mjestima akcije doista mogle niknuti spontano nakon što se film pojavio, ali su i iza njih stajale skupine koje su samo čekale prikladan trenutak za davanje naloga za pokret. A taj je trenutak zbog optimalnog odjeka bila jedanaesta godišnjica napada na Svjetski trgovački centar i Pentagon 11. rujna. Prijeporni filmić, naime, datira još od srpnja, samo što muslimanska javnost nije o njemu odmah bila izviještena. Naime, tek ga je 9. rujna prikazala jedna islamistička televizija u Egiptu kako bi ga iskoristila kao povod za akciju na odabrani datum. Lako je izvući zaključak da su prosvjede raspirile karikature i uvredljivi filmovi, a da je glavna meta imperijalistički i nevjernički Zapad, no istinski je uzrok nešto banalnije i elementarnije – glad! Do ovog su prilično uvjerljivog zaključka došli američki znanstvenici sa Zavoda za složene sustave (NECSI) u Cambridgeu, Massachusetts. Stručnjaci za teoriju složenih sustava izradili su istraživanje “Uzroci pobuna i cijene hrane”, koje sugerira da su nemiri u arapskom svijetu posljedica doslovne gladi, ne samo gladi za rušenjem Zapada. Prema njihovim saznanjima, postoji opasna spona između poskupljenja prehrambenih proizvoda i nezaposlenosti mladih s jedne strane te rastuće agresivnosti u islamskom svijetu s druge.

Kobni suša i biogorivo!
Jedan od uzroka nestašice hrane, pa onda i njezina poskupljenja, najteža je suša u posljednjih pola stoljeća, koja je zahvatila Sjedinjene Američke Države i istočnu Europu. Autori istraživanja ukazali su na još jednu okolnost: neke od razvijenih država odvajaju dio svojih usjeva na proizvodnju biogoriva, čime smanjuju dostupnost usjeva za izvoz. Samo u SAD-u zakon obvezuje proizvođače da 4,9 milijardi tona žita iskoriste za proizvodnju etanola, što bi ove godine iznosilo 46 posto ukupne žetve. Posljedice preusmjeravanja dijela američkih usjeva u industriju goriva strašne su za siromašnije zemlje. Primjerice, zbog smanjenog uvoza iz SAD cijena sirka (sorghum vulgare), osnovne namirnice u zemljama Sahela – subsaharskog pojasa između Atlantika i Crvenog mora, u nekim se zemljama tog područja udvostručila. Nezaposlenost među mladima još je jedan uzrok porasta nasilja u arapskom svijetu. Arapsko proljeće nije uspjelo zaustaviti gubitak radnih mjesta, nego ga je ubrzalo. U sjevernoj Africi stopa nezaposlenosti skočila je za pet posto i iznosi 27 posto. Prošle je godine 40 posto mladih živjelo u bijedi. Najteže su bili pogođeni oni s fakultetskom diplomom, upravo oni koji bi, kad bi imali posao, trebali voditi glavnu riječ u izvlačenju država iz krize. Dok su oni izvan radnog procesa, gospodarstva arapskih zemalja mogu samo nastaviti propadati puneći vojsku prosvjednika novim još gnjevnijim očajnicima.

Suša i klimatski fenomeni

Zabrinjavajuća predviđanja
Suša koja je poharala istočnu Europu i Sjedinjene Američke Države najgora od 1956. izazvala je rast cijena hrane za prosječno deset posto u lipnju i srpnju. Što se tiče osnovnih namirnica kao što su pšenica i kukuruz, cijene su skočile čak za 25 posto. Ovo nije jedina opasnost. Ista je organizacija upozorila da bi klimatski fenomeni kao što je El Nino ili loša žetva na južnoj hemisferi mogli dodatno pogoršati opskrbu hranom i podignuti cijene prehrambenih proizvoda do neba. Ova upozorenja Svjetske banke čine crna predviđanja američkog Zavoda za složene sustave o nasilnoj zimi 2012./2013. još vjerodostojnijima.