Balazs Bekeffy, predsjednik Uprave OTP-a, u Hrvatskoj je šest godina, a od prošlog je rujna na čelu te banke. Kad je tek došao u zemlju, kaže, stigao je u bankarski raj; krediti su tekli, a razgovor s vlasnikom bio prilično bezbrižan. Danas je OTP u Hrvatskoj jedan od najzdravijih dijelova mađarske OTP grupe. Dok banke bježe iz Mađarske zbog političkih eksperimenata, loši krediti u regiji guše poslovanje, a kreditni rast je utopija.

Banke u Mađarskoj imaju problema zbog politike; mogu li se oni preliti na podružnicu OTP-a u Hrvatskoj?
Ono što se dogodilo u Mađarskoj ne bih volio komentirati jer ne volim političke igre. A oni sad igraju po principu: ako kao predsjednik uprave izgubim koji milijun eura, odmah dobivam otkaz i idem u zatvor. Ako to pak napravi političar, onda ništa, možda jedino za četiri godine više neće biti u parlamentu. Ne bih rekao da se situacija u Mađarskoj može odraziti na Hrvatsku. Doduše, investitori će posljedično pitati što je s Hrvatskom, ali isto će pitati i za Poljsku, Češku i Slovačku… i nastat će nervoza. No uskoro će shvatiti da Hrvatska ima više od 50% duga, a Mađarska 80%. Hrvatska sad ima stabilan rejting, Mađarska baš i ne. Čim se situacija malo ispita, povjerenje se brzo vrati. Inače, ne vjerujem da će se situacija u Mađarskoj pogoršavati iako političari važu žele li MMF.

Neki bankari iznenađeni su odlukom Fitcha da Hrvatskoj zadrži rejting. A vi?
Ako tko puno radi kako bi dosegnuo cilj, a za to ima talenta i snage, može ga ostvariti. Cilj Vlade je bio da se stabilizira rejting kako bi se država mogla financirati, i to je postignuto. A jesu li svi problemi u Hrvatskoj riješeni? Mislim da nisu.

Hoće li šest mjeseci odgode biti dovoljno za unapređenje ekonomske situacije?
Obično šest mjeseci nije dovoljno ni za što. Tu govorimo o šest mjeseci “disanja”, Vlada je tom odlukom dobila zraka. Međutim, nemojmo zaboraviti da je to bio samo Fitch, treba vidjeti što će reći bonitetne agencije Standard&Poor’s te Moody’s.

Očekujete li različite ocjene tih agencija?
One obično “plivaju” zajedno.

OTP je sa 12,7 mlrd. kuna aktive osma banka na tržištu. Što je najveći problem za poslovanje?
Uzimamo li u obzir prosječan rast BDP-a u regiji ili u Hrvatskoj u posljednjih trideset godina, prognoza od 0,8 posto rasta iduće godine je znatno viša, ali nije sjajna. Hrvatska već dugo stagnira, živimo u lošim vremenima. Sad su nam najveći izazov loši krediti. Na razini grupe mi smo najbolji, a u Hrvatskoj stojimo bolje nego prosjek tržišta. Prosjek korporativnog sektora je 22 posto, mi smo na 20 posto. U “retailu” smo puno stroži nego što traže pravila HNB-a i unatoč tome smo bolji od prosjeka. Zahvaljujući konzervativnoj politici nismo se toliko bavili projektnim financiranjem velikih tvrtki, ali zato sad nemamo problem sa stanogradnjom i velikim klijentima.

Koliki kreditni rast planirate u idućoj godini?
Ekonomska situacija toliko oscilira da ne možemo reći da ćemo za godinu dana imati rast BDP-a pa da će bankarski sustav povećati kreditiranje za X posto, odnosno da će krediti “retailu” rasti toliko, a korporativni sektor još toliko. Kreditni portfelj na razini tržišta pada u oba segmenta i banke se bore za svakoga klijenta. Hoćete li biti naš klijent? Šalim se, ali istina je da su završena vremena kada je klijent dolazio nama. Volio bih vidjeti kreditni rast, ali to se neće dogoditi. Imamo nekoliko scenarija, a i u najboljem predviđamo stagnaciju za godinu dana.

Prošlo je doba potrošačkih kredita, stanogradnje i autokredita. Što je danas prvi izbor banke za financiranje?
Svaki projekt se isplati financirati, ali ga moramo analizirati. Dođete li s idejom hotela s pet zvjezdica u Lici gdje na sto kilometara nema ničeg, pitat ćemo vas otkud će vam dolaziti gosti. Dolazite li s idejom o apartmanima i imate predugovore za 30 posto njih, a sudjelujete u investiciji, tada možemo razgovarati. Energetski sektor je sad top-tema, ali ne možemo reći da su isplative samo investicije u tom sektoru, pogotovo znamo li da je Vlada najavila izmjene zakona, a ne znamo u kojem smjeru ni kako će to utjecati na investiciju. Svaki biznis može biti dobar, ali ovisi o modelu. Što se tiče kreditiranja građana, ono pak ovisi o rastu BDP-a. Dok nema tog rasta neće rasti ni retail krediti. No želite li kupiti stan, a ne radi se o 250 kvadrata u centru grada, već o nekom prostoru za koji znamo da ga možete platiti iz svoje plaće, naravno da ćemo vas financirati. U suprotnom ćemo vam zahvaliti što ste došli k nama.

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Bankari imaju averziju prema riziku, poduzetnici su oprezni, a rasta nema bez kredita?
Što tu učiniti je poput pitanja što je bilo prije: kokoš ili jaje? Ako kažem da ljudi moraju mijenjati mišljenje, to je teško. Ako kažem da ga moraju mijenjati bankari, to je još teže. Posljednjih je godina val oporavka došao izvana, ne samo u regiji nego i u SAD-u. Dok je EU u situaciji u kojoj je, a dok Amerika tiska novac, ništa se vani neće promijeniti. Vlada mora dati zamah gospodarstvu, ali ni to nije jamstvo dok se ne popravi stanje u EU, a tu su i Nijemci, koji više ne žele financirati druge države bez pitanja.

Kako gledate na porez na kamatu na štednju?
S pozicije predsjednika Uprave prihvatit ću sve zakone u Hrvatskoj. S pozicije ulagača pitam se zašto Vlada želi uzeti moj novac? Gledajući pak iz Vladine perspektive, znam da trebam novac želim li održati rejting. Ili povećavam porez na plaće i uzimam od svih ili uvodim novi porez, na nekretnine ili kamatu. Porezom na kamatu, za razliku od nekretnina, ubire se porez od onih koji realno imaju više.

Superviziju u središnjoj banci od srpnja vodi vaš bivši kolega Damir Odak. Kakav je vaš odnos s HNB-om?
Javit ću vam za sat vremena kad prođe prvi sastanak u HNB-u. Šalim se. Kad je imenovan, u banci smo čestitali gospodinu Odaku i ovoga smo ljeta zajedno popili kavu. Kad je odlučio da odlazi iz OTP-a, ostali smo u dobrim odnosima.

Znači ne bojite se HNB-a?
To nisam rekao. Naravno da se bojimo HNB-a, ali ni više ni manje nego prije.

Jeste li zadovoljni dosadašnjim rezultatima banke?
Nikad ne mogu u potpunosti biti zadovoljan. Stojimo bolje nego lani; loši krediti su bolji od sektora i očekivanja, naš operativni rezultat je gotovo 6% veći nego 2011. Kad je u pitanju trošak rizika, i tu smo bolji nego lani, ako ne uzimamo izvanredne utjecaje (extraordinary items), puno smo bolji nego lani, stojimo čvrsto.

Očekujete li i da će i vama na vrata zakucati ‘specijalna postrojba’ za provjeru naplate poreza Ministarstva financija?
Koliko znam platili smo sve poreze koje smo trebali platiti. Neka slobodno dođu, mi ćemo im pokazati naše knjige.

Što se promijenilo otkad ste prvi put došli?
Kad sam došao, bio je to bankarski raj. Ljudi su tražili kredite, bilo je novca i, naravno, bilo je puno lakše razgovarati s vlasnicima. S HNB-om smo razgovarali i onda kao i danas jer su očekivali krizu i već su bili postavili ograničenje kreditnog rasta. Da toga tada nije bilo, danas bismo imali puno većih problema. A onda je došla 2008. i kriza koju je otežala situacija sa švicarskim frankom koji je dio banaka donio u Hrvatsku. Danas se od tih istih banaka traži da omjer depozita i kredita ne bude iznad 110 posto, a neke od njih imale su i iznad 200 posto. Što to znači? Znači da uzmete kredit od matične banke na godinu dana i financirate stambene kredite na 30 godina pa imate veći dio bilance neuravnotežen. Sad se i u Hrvatskoj i u regiji događa da te iste banke traže novac natrag. Banka mora platiti svoj dug i više nema novca za kreditiranje.

Beskontaktno plaćanje u suradnji s Todorićem

Prošlog ste tjedna uveli novu karticu za beskontaktna plaćanja. O čemu je zapravo riječ?
Riječ je o novitetu na hrvatskom tržištu jer možete plaćati manje iznose do sto kuna bez autorizacije PIN-om. Za pilot-projekt odabrali smo Dubrovnik zbog velikog broja stranaca koji su se s tehnologijom susreli u svojim zemljama. U suradnji s Tiskom instalirali smo čitače u njihovim kioscima kao i kod drugih klijenata, primjerice na Zidinama. U petak smo obavili prvu beskontaktnu transakciju karticom izdanom u Hrvatskoj. Treba reći da se njome mogu plaćati i veći iznosi, ali tada je potreban PIN. Zasad je samo Dubrovnik u planu, idući je korak realizacija suradnje na PayPass terminalima u Konzumu s kojim smo već potpisali ugovor. Budući da je riječ o kartičnom novitetu, svi žele vidjeti na koliki rast prometa možemo računati. Naše tradicionalna područja – Zadar, Pula, Sisak i Dubrovnik – OTP će “pokriti” terminalima.