Europska središnja banka naposljetku je povukla konkretan, za neke i radikalan, potez koji su tržišta zazivala mjesecima. Kako bi smanjila neizvjesnost i strah, ECB će neograničeno kupovati obveznice država članica eurozone, najavio je čelnik ECB-a Mario Draghi nakon redovne sjednice Vijeća guvernera.“Moramo biti u mogućnosti sačuvati transmisijski mehanizam monetarne politike u svim zemljama eurozone”, rekao je Draghi ponovivši svoje tvrdnje da će u tome ECB čvrsto ostati unutar mandata koji ima za očuvanje stabilnosti cijena.

Od jedne do tri godine
Suština ECB-ova plana je da će ta središnja banka kroz program “izravnih novčanih transakcija” (Outright monetary transactions) kupovati obveznice država članica s dospijećima između jedne i tri godine. Prema objavljenim detaljima, to će činiti bez posebnih ograničenja, ali samo pod uvjetom da država o kojoj je riječ zatraži pomoć kriznih fondova EFSF/ESM te da se drži programa, odnosno uvjeta koji je odobrila eurozona, drugim riječima da provodi reforme. Da bi spriječila inflatorna kretanja, ECB će kreirani novac u potpunosti sterilizirati čime se u konačnici želi postići da tržišta normalno profunkcioniraju. Otkupom obveznica ECB će financirati potrebe zaduženih zemalja, ujedno pod kontrolom držeći kamatne stope u eurozoni uz stišavanje glasina i spekulacija o raspadu zajedničke valute koje dodatno destabiliziraju tržišta. “Program će nam omogućiti da se pozabavimo ozbiljnim poremećajima na tržištu državnih obveznica koji su posljedica neutemeljenih strahova ulagača o raspadu eura”, istaknuo je Draghi. ECB je inače zadržao referentne kamatne stope na povijesnom minimumu od 0,75 posto. Nakon tog poteza ECB-a na redu su Italija i Španjolska, države koje imaju najviše problema s cijenom financiranja. Od europskog fonda za spašavanje trebaju zatražiti pomoć, a potom i pristati na njezine uvjete. ECB je već neko vrijeme pod pritiscima da kupuje vrijednosne papire zaduženih zemalja na sekundarnim tržištima kako bi smanjio prinose i olakšao im servisiranje duga. S obzirom na protivljenje toj ideji, u prvom redu Njemačke, današnje zasjedanje ECB-a bilo je pod posebnim povećalom.

Mogući prekid
“Vlade moraju biti spremne da aktiviraju EFSF/ESM mehanizam na tržištu obveznica u uvjetima kada postoje veliki rizici financijskoj stabilnosti pod striktnim uvjetima”, rekao je Draghi i naglasio da ECB-u ostaje pravo da prekine transakciju ako se države ne budu držale postavljenih uvjeta. Dugoočekivanu odluku europske monetarne vlasti pozdravili su domaći stručnjaci, a donijela je i olakšanje na međunarodne burze. “Smatram da je to vrlo važan korak u pokušaju stabiliziranja očekivanja tržišta u vezi s eurozonom. Više od dvije godine postoje špekulacije da će se eurozona raspasti, posebno u anglosaksonskim medijima, a oni ne čine dio eurozone što se prelilo na prinose državnih obveznica te su za neke zemlje periferije ti prinosi postali neodrživi u dugom roku”, rekao je za Poslovni dnevnik glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb. Zahvaljujući povezanosti Hrvatske s eurozonom, “bude li program imao učinke koji se očekuju, možemo s više optimizma gledati i na našu gospodarsku budućnost”, smatra Škreb, koji naglašava i da potez predstavlja značajnu institucionalnu promjenu funkcioniranja ECB-a. Zdeslav Šantić iz SG – Splitske banke smatra pak da je najnovija odluka tek polovično ispunila očekivanja. “Nije naveden limit kupnje obveznica, a također to nije bezuvjetna pomoć problematičnim državama koje će morati poštivati pravila te prilagođavati svoje fiskalne politike”, kaže Šantić uz opasku da su odluke ECB-a konzervativnije od Fedovih odluka jer će utjecaj na likvidnost biti manji. “Ipak, odluka će donijeti određene pozitivne pomake na tržištu, ali je konačno rješenje na političarima jer je prema određenim ekonomskim pokazateljima ovo više politička kriza, a manje financijska”, zaključio je Šantić.Nezavisni analitičar Hrvoje Japunčić slaže se sa Šantićem, a iako kaže da su odluke ECB-a više nego dobre, smatra da sama tržišta žele političke odluke. To će biti prije svega odluke njemačkoga Ustavnog suda o djelovanju europskog paketa pomoći, kao i skorašnje odluke španjolske vlade.

Burze uzletjele
Ulagači na tržištima kapitala optimistično su reagirali na objavu Marija Draghija lansiravši burzovne indekse. Tako je indeks njemačke burze DAX skočio čak 2,8 posto, na 7161,2 boda, londonski FTSE100 porastao je 2,2 posto na 5780,42 boda, a francuski CAC40 skočio je 2,9 posto, na 3507 bodova. Optimistično su reagirali i američki ulagači pa je indeks S&P 500 nakon otvaranja porastao najviše u posljednje četiri godine.