Europske banke u kolovozu su počele pojačano izdavati nepokrivene obveznice, dužničke vrijednosne papire koji su im bili primarni način zaduživanja prije krize. Riječ je o papirima koje bi investitori kupovali na temelju ugleda banke, no kolaps tržišta i eskalacija krize doveli su do toga da su banke, kompanije i države počele izdavati obveznice uz kolateral. Lani u ovo vrijeme tržište za nepokrivene obveznice banaka bilo je mrtvo, banke nisu izdale ni jednu, a ovogodišnjega kolovoza izdano je osam milijardi eura tih papira, pokazuju podaci Société Généralea.

Analitičari oprezni
No analitičari, piše Wall Street Journal (WSJ), upozoravaju, da kolovoška navala ne znači da se tržišta potpuno oporavljaju. Ipak, veći interes za tom vrstom papira potaknula je Europska središnja banka (ECB) koja će vjerojatno pokrenuti dodatne mjere kako bi spasila europsku valutu. Budući da banke u posljednje vrijeme sve brže isplaćuju svoje vjerovnike koji drže njihove obveznice nego što izdaju nove papire, investitori su se našli s viškom gotovine koju što prije žele “zavrtjeti”. Samim time bankama se šalje signal kako će za njihovim papirima na tržištu biti potražnje. “Izdavatelji traže načine da iskoriste uže spreadove i nestašicu takvih papira na tržištu, osobito dužničkih vrijednosnih papira koji imaju više prinose”, izjavio je za WSJ Michael Symonds iz Daiwa Capital Marketsa. Interes investitora toliko je velik da su počeli kupovati i obveznice banaka problematičnih država eurozone, poput Španjolske. Banco Santander uspio je u utorak izdati dugoročne nepokrivene obveznice. Investitori su na aukciji ponudili 3,5 milijardi eura, čak milijardu i pol od iznosa koji je banka nudila.

Kupon kao mamac
Povećana potražnja ta obveznicama Santandera posljedica je toga što investitori nisu mogli “odoljeti” kuponu od 4,375 posto koliko je banka nudila, piše WSJ. Riječ je o iznosu koji će banka periodično isplaćivati ulagačima koji su kupili obveznice. Ipak, kažu analitičari, razina potražnje za obveznicama te banke ne znači automatski da se izvukla iz krize. Prinos na obveznice banke relativno je visok iako su troškovi zaduživanja u posljednjih mjesec dana smanjili impresivnih 1,8-postotnih bodova. Analitičarka ING-a Maureen Schuller kazala je kako Banco Santander nije imao puno izbora u vrsti obveznica koje će izdati jer više ne može na tržište plasirati pokrivene obveznice koje se temelje na hipotekama. Naime, regulatori su propisali određenu granicu do koje banke mogu izdavati takve obveznice, a španjolska je banka došla do limita. Francuske banke BNP Paribas i Société Générale također su bile među bankama koje su ovoga mjeseca izdale nepokrivene obveznice. No razlika je u tome što potražnja za njihovim obveznicama nije bila toliko visoka kao u slučaju Santandera. Za ponuđenih milijardu eura obveznica investitori su nudili 1,3 milijarde. Rast izdanih nepokrivenih obveznica također je pokazatelj da samo najveća imena europskoga bankarskog sustava imaju povjerenje investitora. “Vidjeli smo mnoga izdanja, no samo su najveći igrači izašli na tržište”, izjavio je Roberto Henrique, analitičar JP Morgan Chasea.