Informacija koju je objavio njemački list Spiegel, koja najavljuje da će Europska središnja banka limitirati visinu prinosa na obveznice država eurozone, u ponedjeljak je i bez ikakve službene potvrde takva plana pojeftinila španjolski dug. Prinosi na obveznice te zemlje osjetno su pali, kada je riječ o dvogodišnjim obveznicama smanjeni su na 3,3 posto za 40 baznih bodova, što je najniža razina od ovogodišnjeg svibnja. Desetogodišnje obveznice također su zabilježile pad prinosa koji su se spustili 27 baznih bodova na 6,17 posto. Pala je i cijena talijanskog duga, prinos na dvogodišnje obveznice snižen je na 2,92 posto, također najniže od svibnja, a kamate na desetogodišnje obveznice pale su na 5,72 posto.

‘Ne nagađajte’
Sve to glavnoga europskog guvernera do kraja jučerašnjeg dana ipak nije ponukalo da reagira na pisanje njemačkih novinara. Glasnogovornik Europske središnje banke poručio je tek da odluke nisu donesene te da ne treba nagađati o budućim intervencijama. Prava istina tako se očito neće doznati do rujanskog sastanka Vijeća ECB-a, a Spiegel tvrdi da će na njemu biti pokrenuta neograničena kupnja obveznica prezaduženih zemalja upravo kako bi se isprovocirao pad prinosa i tako stalo na kraj eskalaciji dužničke krize, prije svega u Italiji i Španjolskoj. I ministar financija vlade u Madridu preko lokalnih je novinara prenio svoj stav, smatra da bi ECB-ova kupnja obveznica trebala biti neograničena i po veličini i po roku. Napomenuo je da će se o svim uvjetima takva programa raspravljati drugog tjedna rujna na sastanku ministara financija eurozone, ali je uvjeren da se oni neće bitno razlikovati od već postojećih proračunskih planova za Španjolsku. Ministar financija zemlje koja čeka Draghijev potez prije nego “odvaže” hoće li tražiti “bailout” nalik grčkom iznio je i plan za posrnuli španjolski bankarski sustav. Potvrdio je da će problematična imovina banaka koje su zatražile krizne kredite biti prebačena u poseban fond, a vlada bi odluku trebala potvrditi za dva dana. Tada će se znati i druge pojedinosti plana za spas tamošnjih kreditora.

Juncker ide u Atenu
U međuvremenu se opet “poteže” i pitanje Grčke. Čelnik eurogrupe Jean-Claude Juncker sutra putuje u Atenu kako bi s Antonisom Samarasom razgovarao o dvogodišnjoj odgodi mjera štednja koju od čelnika eurozone planira tražiti grčki premijer. Nakon tog sastanka Samaras putuje u Berlin i Pariz kako bi istu temu oči u oči načeo i s Angelom Merkel te Françoisom Hollandeom. Debate o izlasku Grka iz zone eura ne prestaju. Jörg Asmussen iz ECB-a u ponedjeljak je izjavio da bi izlazak Grčke bio izvediv. Odmah se, očekivano, ogradio tvrdnjom da je skloniji njihovu ostanku u monetarnoj uniji, ali je zaključio da se “Grci za to trebaju sami pobrinuti”.

Posvađali se Talijani i Nijemci

‘Unose nemir na tržište’
Svjetski mediji u ponedjeljak su objavili da su na informacije Spiegela reagirali iz njemačke središnje banke poručivši da je navodni ECB-ov plan o utvrđivanju gornje granice troškova zaduživanja problematičan. To je pak izazvalo oštru reakciju u Italiji gdje je ministar u vladi Marija Montija napao Bundesbank. Corrado Passera izjavio je, naime, da kritika Nijemaca na račun ECB-ovih planova ne ide na čast onima koji ne izgovaraju dodavši da u posljednje vrijeme ne manjka nesuvislih i štetnih komentara koji unose nemir na tržišta.

Monti o cijeni duga
I talijnski premijer Mario Monti osvrnuo se na problematiku visokih troškova zaduživanja zemlje kojoj je na čelu. Tvrdi da je rast prinosa na talijanske obveznice rezultat vanjskih zabrinutosti zbog sudbine eura te da su posljednjih mjeseci tenzije dodatno porasle.