Građani su uplatili 80 depozita, najmanja uplata bila je 1000 eura, a najveća nešto iznad 50.000 eura te je kupljena milijun eura vrijedna opcija na zlato po cijeni od 1604 dolara po unci. Završni je to račun upisa “zlatnog depozita” Erste banke koji je trajao dva tjedna i koji je popunjen tri dana prije roka. “Prvo smo odlučili kolika će biti tranša, a s obzirom na tržišne okolnosti, smatrali smo da je tranša od milijun eura najbolje rješenje. Zatim smo odredili iznos i vrstu opciju zlata i na koji način taj derivativni dio proizvoda može pokriti tranšu jer opcija ima cijenu, ovisno o kretanju zlata na svjetskim tržištima”, objasnio je Dalibor Rakuša, voditelj u Direkciji prodaje i brokerskih poslova Erste banke.

Stopa sudjelovanja
Ističe da je ovisno o cijeni opcije banka morala odlučiti kolika će biti stopa sudjelovanja koja je u ovom slučaju 40 posto. “Znači, kada gledamo vrijednost opcije i depozit, mi smo sa 400.000 eura pokrili opciju”, kaže Rakuša. Riječ je o strukturiranom proizvodu te banke koja je klasičnom depozitu pridodala moguću zaradu kroz zlato. “Prije svega ovo je depozit i novac klijenata je u banci. Ako je klijent dao primjerice 1000 eura, to je glavnica i na nju se plaća kamata od 0,1 posto koja je garantirana. Tu je situacija ista kao i kod svakog drugog depozita”, kaže Rakuša. Dodaje da je razlika u postojanju dodatne komponente – banka je kupila opciju na zlato, a klijent nije dao svoj novac za tu opciju.

“Banka je opcijama omogućila da klijent, uvjetno rečeno, sudjeluje u kupnji zlata. Ako banka zaradi na opciji, to se prosljeđuje klijentima. To je konzervativan proizvod i ponajprije je depozit. Glavnica je u potpunosti sigurna, kao i prinos od 0,1 posto, a ako cijena zlata bude rasla, tada se automatski povećava i prinos”, ističe Raduša i dodaje da klijent ne mora strepiti hoće li izgubiti novac ako cijena zlata bude padala. Upisom depozita klijenti su se obvezali da će godinu dana držati novac u banci. Ako žele, mogu prijevremeno raskinuti ugovor, ali plaćaju naknadu od 5% iznosa depozita. U tom slučaju ne postoji mogućnost da dobiju prinos od zlata. “Nakon što smo se uvjerili da klijenti pozitivno reagiraju na ovakav proizvod, namjeravamo nastaviti s razvojem strukturiranih depozita. Dinamika i karakteristike izdanja ovise o tržišnim kretanjima, no tijekom prodaje zlatnog depozita od klijenata smo dobili vrlo zanimljive prijedloge”, kaže Rakuša.

Ne boje se rizika
Od neobičnijih prijedloga ističe spremnost klijenata na veći rizik, ali i ulazak u nekonvencionalnu robu. “Primjerice, zanimala ih je cijena kukuruza i drugih žitarica, čak i narančinog soka”, kaže Rakuša uz napomenu da na “lageru” imaju još nekoliko proizvoda koje žele plasirati, no to ovisi o tome kakva će biti situacija na tržištu.

‘Zlatni portfelj’

PBZ zadovoljan
I u Privrednoj banci Zagreb, odnosno PBZ Investu zadovoljni su s rezultatima upisa zlatnog portfelja. “Zlatni portfelj naišao je zaista na velik interes i prihvaćanje klijenata iznad očekivanja”, poručuju iz PBZ-a ne želeći otkriti koliko je klijenata upisalo depozit ni kolika je njegova ukupna veličina, kao ni vrijednost kupljene opcije. Mogućnost zarade u zlatnom portfelju iznosi maksimalno 15 posto prinosa na dvije godine.