Iz mjeseca u mjesec građani i tvrtke sve teže otplaćuju kredite; s krajem lipnja upitno je hoće li biti vraćeno čak 38,8 milijardi kuna posuđenog novca. Iznos je to loših kredita u kašnjenju duljem od 30 i 90 dana koje su banke prijavile Hrvatskoj narodnoj banci, odnosno o 13,31 posto ukupno danih kredita. Premda je pod upitnikom gotovo 39 milijardi kuna, ta brojka bankama ne znači automatske gubitke jer je oko 42 posto loših kredita iz skupine B i C pokriveno ispravcima vrijednosti.

Problematične tvrtke
Bez mnogo iznenađenja najlošije stanje i dalje je u korporativnom sektoru. Brojke pokazuju da je 22 posto svih kredita danih tvrtkama ili 26,8 milijardi kuna problematično. U usporedbi sa stanjem prije samo tri mjeseca, u ‘ladicu’ problematične otplate korporativnog sektora banakama ušlo je više od 900 milijuna kuna! Trend otplate nastavio se pogoršavati i kod građana, iako puno sporije.

Bez straha za stabilnost
Tako je loših kredita danih građanima krajem lipnja bilo 8,9 posto ili 11,3 milijarde kuna. Najurednije se podmiruju stambeni krediti: u tom segmentu problematičnih je 5,51 posto ili 0,2 postotna boda više nego pri posljednjem podvlačenju crte u ožujku. S druge strane, više od 22 posto hipotekarnih, 12,3 posto iz segmenta ‘ostalih’ kredita je loše, dok se situacija kod auto-kredita i kredita po kreditnim karticama raščistila pa je udio loših pao ispod pet posto. Slaba kreditna aktivnost garantira da će, prije nego postane bolja, situacija biti dosta lošija. Hrvatska narodna banka procijenila je da, ne dođe li do značajnog pogoršanja gospodarske situacije ili teško zamislivih scenarija poput urušavanja eurozone, udio loših kredita dosegnut će 15,5 posto do kraja godine. Za takav scenarij banke imaju dovoljno kapitala da nevraćanje kredita ne uzdrma bankarski sustav.