Podvuče li se crta pod poslovanje u prvoj polovici godine, očito je da bankarski sektor sve jače osjeća krizu realnog gospodarstva. Polugodišnja bruto dobit banaka spustila se na 2,14 milijardi kuna što je 18,9 posto slabiji rezultat nego u istom razdoblju prošle godine. Krajem lipnja 2011. banke su u svojim knjigama iskazale 2,54 milijarde kuna dobiti što znači da je u samo godinu dana bruto dobit pala za 405 milijuna kuna.

Nesrazmjer dobiti
Osim slabijeg rezultata, problem domaćeg bankarskog sektora je očiti nesrazmjer dobiti. Prvih pet banaka, Zagrebačka, Privredna, Erste, Hypo i Raiffeisen, zaradile su gotovo 93 posto ukupne dobiti, dok na preostalih 27 banaka otpada preostalih sedam posto. Najveća na tržištu – Zagrebačka banka, s 25 posto udjela, ostvarila je 713 milijuna kuna bruto dobiti, dok je duga veličinom aktive Privredna banka Zagreb polugodište je zaključila s 506 milijuna kuna dobiti prije oporezivanja. S ostvarenim rezultatom od 333 milijuna kuna Erste & Steiermärkische banka prvu polovicu godine zatvorila je očekivano. No u raskoraku veličine aktive i ostvarenog rezultata ponovno se našla Hypo banka koja je, iako je s četvrtog mjesta ljestvice najvećih skinula Raiffeisen banku, ostvarila triput lošiji rezultat. Njezina je bruto dobit dosegla 101,08 milijuna kuna, dok je s četiri milijarde kuna manjom aktivom Raiffeisen banka imala 332,3 milijuna kuna bruto dobiti.

Dvoznamenkasti minusi
Brojke Hrvatske narodne banke ponovno skreću pozornost na problematične banke čiji broj kontinuirano raste. Dok je u ovo vrijeme prošle godine devet kreditnih institucija bilo u poslovnom gubitku, na kraju lipnja 2012. u minusu se našlo njih čak jedanaest. Najveći gubitak od 42,4 milijuna kuna iskazala je Centar banka koja je rezultat objasnila otpisima i čišćenju bilance provedenom nakon dokapitalizacije strateškog ulagača Alternative private equityja. Čak 25 milijuna kuna gubitka imala je Croatia banka, jedina uz HPB u državnom vlasništvu. Dvoznamenkasti gubitak od 14,3 milijuna kuna iskazala je Kent banka, bivša Banka Brod koju je prije godinu dana preuzeo turski Eksen holding, kao i Veneto banka s minusom od 11,1 milijun kuna. Osim njih s gubitkom su poslovale Banka Kovanica (8,05 mil.kn.), Primorska banka (5,9 mil.kn.), Vaba (5,4 mil.kn.), Nava (4,5 mil.kn.), Tesla (3 mil.kn.), a po 2,5 milijuna kuna gubitka ostvarile su BKS banka te Banka Splitsko-Dalmatinska.

Dobra kapitaliziranost
Promatra li se situacija s kapitalom, domaće banke više nego zadovoljavaju regulatorne zahtjeve i daleko nadmašuju kreditne institucije u Europi. Prosječna stopa kapitaliziranosti iznosi visokih 20,17 posto, dok najnovija regulativa po Baselu III od početka iduće godine zahtijeva da banke rizičnu aktivu pokriju s najmanje 7 posto kapitala. Blizu HNB-ovog regulatornog minimuma od 12 posto s krajem lipnja su Vaba (12,7%), Kaba (13,01%) te Croatia banka (13,1%).