Petogodišnje istraživanje u kojemu je sudjelovalo 200 znanstvenika iz 80 institucija diljem Amerike moglo bi promijeniti negativan stav prema bakterijama. U sklopu Ljudskog mikrobiomskog projekta znanstvenici su sekvencirali genetski materijal iz uzoraka bakterija 250 zdravih ljudi te otkrili da je 100 bilijuna bakterija koje žive na ili u tijelu jako važno za naše zdravlje.

Zdrava se ravnoteža bakterija može održati tako da jedete malo više zemlje i sperete je finim cabernetom. Kako je diljem države sve više tržnica, o čemu je Jeff Leach pisao za Times, najveći učinak koji su ostvarile nije zdrava hrana koju nude već “to što su u američku prehranu vratile zemlju te tako naš imunitet ponovno zbližile sa starim prijateljima”. Leach kaže da su ti “stari prijatelji”, među kojima su i patogeni i benigni mikroorganizmi, nekoć bili dio prehrane u vrijeme kad su ljudi živjeli na imanjima te jeli hranu koja se čupa iz zemlje, a ne hranu s polica trgovina. Ti su nas “prijatelji” nekoć štitili od alergija na hranu te autoimunih bolesti, koje su u proteklih nekoliko desetljeća sve više prisutne. Istraživanje je pokazalo da povratak organizama iz blata i vode “pomaže u izbjegavanju pretjeranih reakcija inače zdravog imunosnog sustava koje vode do kroničnih bolesti kao što su dijabetes tipa 1, upala crijeva, multiplaskleroza te niz alergijskih poremećaja”, istaknuo je Leach. Kad vam se na tanjuru nađe malo zemlje, popijte barem dvije čaše crnog vina. Istraživanje je, naime, pokazalo da ono također pogoduje očuvanju probavnog sustava. Zbog straha od infekcija porastao je broj sredstava i maramica za dezinficiranje ruku. Inženjeri su pak razvili tehnologije za borbu protiv upale pluća i sepse, koje su u bolnicama česta pojava, te mikroorganizama otpornih na antibiotike koji svake godine, kako je Diane Ackerman pisala za Times, uzmu desetke tisuća života. “Nanoinženjeri su razvili metode za oblaganje tvrdih podloga (ograda na bolničkim krevetima, kvaka, pokućstva) i mekih podloga (plahta, kućnih haljina, zavjesa) mikroskopskim nanočesticama srebra, koje su poznate po tome što ubijaju mikrobe”, pisala je Ackerman. Ova tehnologija djeluje gotovo predobro. Ubija sve bakterije, pa čak i one dobre koje nam održavaju zdravlje. Međutim, industrija reakcijom na strah od bakterija pokušava popuniti tržišnu nišu. Nitko ne može poreći da su bolje higijenske mjere uništile bolesti poput kolere, tifusa, tuberkuloza i infekcije stafilokokom, no naša je opsjednutost čistoćom možda pretjerana, pisao je Jeff Leach.

Tom Brady

Komentare šaljite na nytweekly@nytimes.com