Prema svemu sudeći, Vladin bi Zakon o fiskalizaciji mogao zapeti kada su u pitanju odvjetnici. Tako su ih i Srbija i BiH morale izuzeti iz fiskalnih blagajni zbog kršenja privatnosti i odnosa odvjetnik – klijent, piše Dnevnik.hr.
Odvjetnici i njihova cehovska organizacija upozoravaju kako je u trenutku izdavanja računa u pitanje doveden odnos s klijentom koji osim naših zakona, jamče i konvencija UN-a, naputci tijela Europske Unije i Vijeće Europe.
Prema svemu sudeći, Vladin bi Zakon o fiskalizaciji mogao zapeti kada su u pitanju odvjetnici. Tako su ih i Srbija i BiH morale izuzeti iz fiskalnih blagajni zbog kršenja privatnosti i odnosa odvjetnik – klijent, piše Dnevnik.hr.
Odvjetnici i njihova cehovska organizacija upozoravaju kako je u trenutku izdavanja računa u pitanje doveden odnos s klijentom koji osim naših zakona, jamče i konvencija UN-a, naputci tijela Europske Unije i Vijeće Europe.
“Nisu ovo frizerske usluge, u pitanju su usluge koje se ne pružaju samo u uredu nego i sudskom hodniku, hoće li na hodniku biti mikro kamera kada mi klijent odluči platiti, jer nije imao dok je bio u uredu”, pitao je odvjetnik Branko Šerić.
Prosječni prijavljeni godišnji dohodak odvjetnika je oko 91 tisuću kuna. Poreznoj upravi to je nerealno. “Mi smo zaštićeni odnosom odvjetnik klijent”, ističe Šerić. Na odvjetničku se tajnu pozivaju i u komori.
“Riječ je o nerazumijevanju profesije. Narušava se odredba o povjerljivosti koju propisuje povelja UN-a, institucije Europske unije i Vijeće Europe”, priopćili su iz Komore. Zbog slične stvari Srbija i BiH primjerice morale su izuzeti odvjetnike iz sustava fiskalnih blagajni.
(pd)
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.G. Šerić realno dovodi u konkretnom slučaju dovođenje u pitanje odnos odvjetnika s klijentom. Međutim, zaboravlja na ustavno-pravno načelo jednakost sviju pred Ustavom i zakonom. Vlada i Porezna uprava obvezna je u primjeni svojih zakonskih ovlasti regulirati i djelatnost odvjetnika – na način da ne budu izuzeti i u ‘odnosu’ spram fiskalnih obveza biti izloženi poreznom nadzoru i kontroli prihoda/rashoda/dobiti u svome poslovanju. Porezna uprava ne može, dakle, vršiti uvid u službene sudske spise odvjetnika niti podatke koji predstavljaju profesionalnu tajnu odvjetnika. Međutim, može i mora nadzirati zakonitost odvjetnika u ispunjenju financijskih i poreznih propisa. U zadnjih 6 godina svakodnevno koristim priliku u kontaktu sa svojim klijentima pitati banalno pitanje – je li vam vaš odvjetnik izdao račun/potvrdu o plaćanju u gotovini i da li ste izvršili plaćanje na (poslovni) žiro-račun odvjetničkog ureda. Do danas nisam dobio pozitivni odgovor. S druge strane, očito je da značajan broj odvjetnika svoje usluge naplaćuje ‘usmenom direktnom pogodbom na proviziju’ bez primjene odvjetničke tarife, čime zadire u vrijednost i vlasnička prava klijenta. Tko to i kako kontrolira. Nisam imao prilike u zadnjih 10 godina iz javno dostupnih izvora pročitati da je – odvjetniku zabranjena djelatnost zbog utaje poreza ili povrede zakona o knjigovodstvu. Dakle, nitko nije protiv – odvjetnika i njihovog povjerljivog odnosa. Radi se prosto o obvezi da odvjetnici također uredno plaćaju poreze i doprinose, te budu izloženi kontroli i nadzoru u ispunjenju tih obveza. Manimo mnoe stvari u svezi toga – ali, jednostavna je istina: Odvjetnik ‘izgubio’ ili ‘dobio’ sudski predmet – nikada financijski ne gubi. Njegov ili kontra klijent – u završnici plaća oba odvjetnika!? Nije li dakle – korektno da i odvjetnici uredno ispunjavaju porezne obveze?
Uključite se u raspravu