Tečaj dolara u petak je na svjetskim deviznim tržištima, zadnjeg dana trgovine u 2005., na putu da ostvari dobitak od gotovo 15 posto prema euru i jenu od početka godine. Tečaj dolara ojačao je nekih 0,11 posto prema euru tijekom dana, pa se eurom trgovalo po 1,185 dolara. Dolar stoji i 117,24 jena, te 1,3127 švicarskih franaka.
Prema indeksu najvažnijih međunarodnih valuta ‘zelena valuta’ ove je godine poskupjela gotovo 13 posto, što je njezina najbolja izvedba u proteklih osam godina. Nadoknadila je tako dio gubitaka zabilježenih u protekle tri godine koji su dosegnuli 30 posto uslijed zabrinutosti ulagača sposobnošću SAD-a da financira svoje goleme strukturalne manjkove. Katalizator oporavka dolara bilo je podizanje američkih kamatnih stopa, koje su u prosincu dosegnule 4,25 posto, naprama 2,25 posto u eurozoni te gotovo nula posto u Japanu. Američka središnja banka u prosincu je pod paskom guvernera na odlasku Alana Greenspana, po 13. put za redom povisila ključnu kamatnu stopu, koja sada iznosi 4,25 posto, što je puna dva postotna boda iznad ključne kamatne stope u euro-zoni. U trećem tromjesečju, američko gospodarstvo je raslo snažnim tempom od 4,3 posto godišnje, a rast u cijeloj 2005. godini trebao bi u prosjeku biti 3,5 posto i to unatoč visokim cijenama nafte, uraganu Katrina i ratu u Iraku. Američka stopa nezaposlenosti više od godine dana se kreće oko poprilično zdravih pet posto.
Očekuje se da će u SAD-u biti nastavljeno podizanje kamatnih stopa mnogo brže nego u eurozoni i Japanu iduće godine, što dolaru daje podršku u kratkome roku.
Tečaj dolara u petak je na svjetskim deviznim tržištima, zadnjeg dana trgovine u 2005., na putu da ostvari dobitak od gotovo 15 posto prema euru i jenu od početka godine. Tečaj dolara ojačao je nekih 0,11 posto prema euru tijekom dana, pa se eurom trgovalo po 1,185 dolara. Dolar stoji i 117,24 jena, te 1,3127 švicarskih franaka.
Prema indeksu najvažnijih međunarodnih valuta ‘zelena valuta’ ove je godine poskupjela gotovo 13 posto, što je njezina najbolja izvedba u proteklih osam godina. Nadoknadila je tako dio gubitaka zabilježenih u protekle tri godine koji su dosegnuli 30 posto uslijed zabrinutosti ulagača sposobnošću SAD-a da financira svoje goleme strukturalne manjkove. Katalizator oporavka dolara bilo je podizanje američkih kamatnih stopa, koje su u prosincu dosegnule 4,25 posto, naprama 2,25 posto u eurozoni te gotovo nula posto u Japanu. Američka središnja banka u prosincu je pod paskom guvernera na odlasku Alana Greenspana, po 13. put za redom povisila ključnu kamatnu stopu, koja sada iznosi 4,25 posto, što je puna dva postotna boda iznad ključne kamatne stope u euro-zoni. U trećem tromjesečju, američko gospodarstvo je raslo snažnim tempom od 4,3 posto godišnje, a rast u cijeloj 2005. godini trebao bi u prosjeku biti 3,5 posto i to unatoč visokim cijenama nafte, uraganu Katrina i ratu u Iraku. Američka stopa nezaposlenosti više od godine dana se kreće oko poprilično zdravih pet posto.
Očekuje se da će u SAD-u biti nastavljeno podizanje kamatnih stopa mnogo brže nego u eurozoni i Japanu iduće godine, što dolaru daje podršku u kratkome roku.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu