Premda se prošlotjedni summit europskih čelnika u Bruxellesu najavljivao kao sudbonosni uz vapaje da bez dogovora euro ‘ide u pakao’, europski političari uspjeli su postići kompromis. Nakon 14 sati neprekidne rasprave, postignut je konsenzus da se bankama u problemima omogući direktna pomoć iz europskog fonda za spašavanje što bi trebalo obuzdati dužničku krizu i istodobno ne povećavati javni dug nacionalnih proračuna. Istodobno, dogovoreno je stvaranje centralizirane regulacije banaka u eurozoni što je prvi korak u nacrtu buduće bankovne unije, a vjeruje se potom i tektonskih promjena u fundamentalnom funkcioniranju Unije.

Merkel ipak pristala
Uz njemački blagoslov trajni fond za spašavanje (Europski stabilizacijski mehanizam) tako će moći direktno povećati kapital banaka u eurozoni koje zatraže takvu pomoć. To znači da će Njemačka uz druge zemlje ipak garantirati za dugove zemalja u problemima što je donedavno oštro odbijala. Kancelarka Angela Merkel pred summit na tu temu čak je i izjavila da neće pristati na euroobveznice ‘dok je živa’. Iako se na prvi pogled čini da je Merkel svoje čvrsto “ne” pod pritiskom pretvorila u “da” čime je spasila euro, pomoć neće biti bezuvjetna. Kao prva ekonomska sila Europe s 2629 milijardi eura BDP-a Njemačka pristaje na dijeljenje duga na dulji rok samo uz zajedničku fiskalnu politiku i centraliziranu europsku kontrolu. “Potpuno se držimo naše dosadašnje sheme: usluga, protuusluga, uvjetovanost i nadzor. Postigli smo nešto doista važno, ali smo ostali vjerni svojoj filozofiji da nema usluge bez protuusluge”, poručila je nakon maratonskih pregovora ponajprije njemačkim poreznim obveznicima koji bi trebali spašavati problematične banke i zemlje. Prije nego povuku sredstva iz ESM-a uspostavit će se nadzorni mehanizam.

Vruće političko pitanje
U zamjenu za pomoć i garanciju obveza, europski čelnici dogovorili su pojačavanje fiskalne kontrole u Uniji. To će značiti stvaranje “jedinstvenog nadzornog mehanizma” za 17 zemalja eurozone u kojem će Europska središnja banka imati ključnu ulogu nadzornika nacionalnih banaka što će biti prioritet EU do kraja godine. Zajednička fiskalna politika, međutim, vruće je političko pitanje jer zahtijeva ograničavanje suvereniteta država članica. Analitičari upozoravaju da je proračun pojedine zemlje pitanje demokracije o čemu će, čini se, zadnju riječ imati briselska administracija. Direktnim sredstvima iz fonda prva će profitirati Španjolska koja je nedavno zatražila do 100 milijardi eura pomoći, no njezin zahtjev među investitorima nije dobro prihvaćen. Sada je, međutim, odlučeno da krediti za pomoć bankama iz fonda neće imati prvenstvo naplate pred privatnim ulagačima. Briselski dogovor odmah je snizio cijenu zaduživanja Španjolske na svjetskim financijskim tržištima, a indeksi na svjetskim burzama kao i vrijednost europske valute zabilježili su skok vrijednosti. Mjere za pomoć ugroženim bankama uslijedile su nakon pritisaka talijanskog premijera Maria Montija koji se kod kuće bori, ne toliko s visokim javnim dugom koliko s rastućim troškovima posuđivanja zbog kojeg mu uza sve mjere štednje dug raste bez kontrole. Monti je u Bruxellesu tražio od članica Unije direktnu pomoć na tržištu obveznica za ranjive zemlje, uključujući potencijalno i Italiju. Ideja o poluatomatskom mehanizmu koji bi intervenirao na sekundarnom tržištu obveznica kad prinosi na obveznice narastu daleko iznad Njemačkih, nije ozbiljno razmatrana. Uz banke u problemima, europski čelnici poradit će i na tome da novac iz fonda pomogne zemljama kojima ‘ide dobro’, odnosno onima koje nisu trebale pomoć što je ideja francuskog predsjednika Françoisa Hollandea. Iako se razgovaralo o možebitnoj kupnji državnih obveznica tih zemalja na primarnom ili sekundarnom tržištu, summit nije iznijedrio konkretan dogovor, no najavljeno je da će te zemlje “profitirati do ljeta”.

‘Nije lijek za sve bolesti’
Zaključke ‘sudbonosnog’ briselskog summita domaći stručnjaci s kojima smo razgovarali mahom drže očekivanim. “Dogovor je logičan i dobar koliko je to moguće u danim političkim i financijskim okolnostima. Tek treba vidjeti detalje sporazuma”, rekao nam je Velimir Šonje iz Arhivanalitike uz ogradu da su zasad poznate tek prve preliminarne informacije. “Premda važan, dogovor nije panaceja, lijek za sve bolesti, već je na tragu očekivane daljnje izgradnje zajedničkih europskih institucija što je dugoročan proces, a kriza prezaduženosti država ne može se riješiti samo jednim sporazumom”, ističe. Dio analitičara stava je da su zaključci, uz očekivano novo spuštanje referentne kamate ECB-a idućeg tjedna, kupovanje vremena prije njemačkih izbora iduće godine, no Šonje se ne slaže. “Ovoga puta nije riječ samo o kupnji vremena. Dogovor ima neka obilježja fundamentalne promjene”, ocjenjuje, iako smatra da će optimizam na svjetskim burzama biti kratkoga daha jer temeljni problem državnih financija – ostaje. Samo je postavljen okvir, napominje, za sprječavanje multiplikacije problema kada su države fiskalno toliko prenapregnute da same ne mogu spašavati banke i u tom slučaju uskače ESM. “Problem nacionalnog fiskusa ostaje tamo gdje problem eskalira jer Nijemci sigurno neće direktno puniti grčki proračun ili indirektno kroz jamčenje zajedničkih obveznica. Unatoč svim političkim pričama o rastu naspram štednji, štednja u zemljama koje su prezadužene nema alternativu”, kaže Šonje. Glavni ekonomist Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić dogovor europskih političara ocjenjuje anemičnim. “Iako je potvrđeno opredjeljenje za održivost eura, dogovor je u konačnici anemičan jer su izostale odluke poput jedinstvene regulacije u bankovnoj uniji te o centralizaciji sastavljanja državnih proračuna”, ističe Stojić.

Dijelimo sudbinu EU
A gdje je Hrvatska u preslagivanju ekonomskih odnosa u EU? Duboko uključena u zbivanja s gospodarstvom većinom orjentiranim na zemlje EU, slažu se naši sugovornici, no bez puno manevarskog prostora. Ideje da bi Hrvatska mogla imati ‘plan B’ poput uvođenja alternativne valute ili neko drugo rješenje ostale su bez komentara. “Hrvatska će dijeliti sudbinu Europe, no ne treba podcjenjivati EU koja je poznata po jakim institucijama sposobnim riješiti probleme čim se dostigne politički konsenzus”, kaže Stojić koji se ‘radije pouzdaje u Uniju nego u izolirane eksperimente’. Sad već višegodišnji problem EU koji je započeo s Grčkom, ponajprije je politička, a ne ekonomska kriza koja je zbog nesnalaženja i nemogućnosti dogovora političara poljuljala stabilnost čitave eurozone. “Usporedbe radi”, primjećuje makroekonomist SG-Splitske banke Zdeslav Šantić, “razine deficita u Kaliforniji su više nego u Grčkoj, no u SAD-u postoji politički konsenzus kojeg nema u EU. Čini mi se da će zato Unijine mjere biti kompromis i solidarnost, no dugoročna stabilnost je jedino fiskalna unija. U dužem razdoblju znači da EU treba krenuti američkim stopama i iz ekonomske postati i politička unija”.

Nema nazad

Veće povezivanje
Na summitu je kao promatrač sudjelovao i premijer Zoran Milanović. Po završetku summita prokomentirao je da je Europa na svom dugom putu došla do točke kada mora krenuti u pravcu većeg fiskalnog i političkog povezivanja. Situaciju u Europi usporedio je sa zrakoplovom na pisti koji je dosegnuo brzinu uzlijetanja i više ne može odustati da se ne razbije. “Morate uzletjeti, zrakoplov se mora dići, a onda je sve bolje, ali i neizvjesnije. Europa će definitivno morati ići u pravcu većeg fiskalnog povezivanja, veće političke integracije”, rekao je Milanović, dodajući da je dosadašnji sustav odlučivanja u Uniji bio dobar za mirna vremena bez krize. Jednak stav ima zamjenik guvernera Boris Vujčić, vjerojatni novi čelnik središnje banke od srpnja. “Eurozona postupno treba ići prema nekoj vrsti fiskalne unije. Ne potpune, ali to je u ovom trenu i značajan politički problem”, rekao je Vujčić komentirajući potez stvaranja bankarske unije.

Eurozona postupno treba ići k stvaranju neke vrste fiskalne unije
Boris Vujčić, zamj. guvernera HNB-a

promo

HEP – čuvar industrijske kulturne baštine Hrvatske

promo

Stručnjaci koji razumiju tehnologiju i poslovanje bit će pokretači nove ekonomije

Hrvatska će dijeliti sudbinu EU, mi nemamo prostora za eksperimente
Hrvoje Stojić, Hypo banka

Dogovor ovog puta nije samo kupnja vremena već ima obilježja fundamentalne promjene
Velimir Šonje, Arhivanalitika

EU će pronaći zadovoljavajući konačni dogovor jer bi štete bile preskupe za sve
Z. Šantić, Splitska banka