Samo na prvi pogled rezultati koje je lani ostvarilo petstotinjak vodećih hrvatskih kompanija ulijevaju nadu da se pogoršanje situacije na domaćem i globalnom tržištu ipak stišava. Od vodećih deset kompanija samo dvije su imale nešto tanji prihod nego prethodne godine, dok neke bilježe i dvoznamenkast, pa čak i troznamenkast rast. No, počevši od onih koji najviše doprinose toj slici, brodogradnje, jasno je da se iza svega krije znatno tmurnija slika i da većina gospodarstva tek mora proći sveobuhvatne i temeljite promjene.
Samo na prvi pogled rezultati koje je lani ostvarilo petstotinjak vodećih hrvatskih kompanija ulijevaju nadu da se pogoršanje situacije na domaćem i globalnom tržištu ipak stišava. Od vodećih deset kompanija samo dvije su imale nešto tanji prihod nego prethodne godine, dok neke bilježe i dvoznamenkast, pa čak i troznamenkast rast. No, počevši od onih koji najviše doprinose toj slici, brodogradnje, jasno je da se iza svega krije znatno tmurnija slika i da većina gospodarstva tek mora proći sveobuhvatne i temeljite promjene.
>>Pogledajte poseban prilog Poslovnog dnevnika ‘TOP 505 hrvatskih kompanija’
Brodogradilišta koja još uvijek nisu okončala višegodišnji pokušaj restrukturiranja i privatizacije, lanjski procvat u svojim prihodima i nenadanoj iskazanoj dobiti, koju inače bilježe svi veliki državni škverovi izuzev Kraljevice, mogu zahvaliti zapravo tek pukom računovodstvenom bilježenju prijeboja dijela golemih obveza škverova prema državi kroz obeštećenje s osnova izuzimanja pomorskog dobra iz njihovog vlasništva. Taj je složen proces, kojeg se procjenjuje na ukupno oko osam milijardi kuna, usuglašen do u tančine s Bruxellesom, pa ne treba očekivati reakcije i pitanja kako je moguće da se u trenucima ispražnjenih knjiga narudžbi i smanjenih aktivnosti primjerice Brodosplit vine među deset vodećih kompanija po ostvarenim prihodima, a riječki 3. maj čak zauzme vodeće mjesto na listi dobitaša u prošloj godini.
No, izuzmu li se ti veliki problematični sustavi i njihovi papirnati blic-efekti, sam vrh gospodarske ljestvice u Hrvatskoj zapravo i nije doživio velike transformacije u odnosu na godinu dana ranije. Ina je i dalje apsolutni lider po ostvarenim prihodima, kojima je svakako na ruku išlo povoljno okruženje i viša cijena sirove nafte na svjetskom tržištu. Uz Inu, najdinamičniji akteri i dalje su ostali trgovački lanac Konzum i Hrvatska elektroprivreda, a unatoč gotovo 6-postotnom padu prihoda u prošloj godini i Hrvatski Telekom se uspio očuvati na svojoj četvrtoj poziciji. Značajan rast nastavljaju pak bilježiti Prirodni plin i OMV Hrvatska, koji su se dodatno učvrstili na samom vrhu ljestvice perjanica hrvatskog gospodarstva.
Ina je po ostvarenim prošlogodišnjim prihodima čak i nadmašila najbolju predkriznu godinu, 2008., kao i drugoplasirani trgovački lanac Konzum, te HEP. Osim HT-a, i drugi su “igrči” na telekomunikacijskom tržištu lani mahom uprihodili manje, no po negativnom će predznaku godinu pamtiti i sve brodarske tvrtke, te posebice poduzeća u građevinskom sektoru. Zagrebački Dalekovod kao najveća kompanija u građevinskoj branši, prije tri godine bio je 24. po visini ostvarenih prihoda, koji su se u međuvremenu s 2,3 milijarde kuna istopili na 1,08 milijardi, a sam Dalekovod spustio na 78. poziciju hrvatskih kompanija po prihodima, uz lani iskazanih 283 milijuna kuna gubitka. I ostali građevinci, koji se još uvijek nadaju početku najavljenog investicijskog ciklusa u Hrvatskoj u kojem bi konačno angažirali svoju operativu, jedva preživljavaju sušu, osim tek pokoje iznimke poput Viadukta koji se uspio probiti do poslova na stranim tržištima.
U sektoru trgovine iskorakom se izdvajaju i lani Plodine, te diskonterski lanci Lidl i Kaufland, dok se u prehrambenoj industriji varaždinska Vindija uspijeva održati na tronu, na kojemu je uoči krize pretekla Podravku. Pretežito su lani veći domaći proizvođači u tom sektoru imali bolji rezultat nego u prethodnoj godni, za razliku od duhanske, te metalne industrije. Sisačka željazara u prošloj godini bilježi primjerice skok u prihodima, no i rekordan gubitak od 776 milijuna kuna, a zbog odluke američkog CMC-a o povlačenju iz Siska i činjenice da taj proces još uvijek nije okončan, u ovoj godini situacija će biti i dramatičnija, jer tvrtka još nema poslovnih aktivnosti. Takvu dramu proživljavaju i nekadašnji industrijski sustavi Dioki, te Dina Petrokemija, no analitičari uvjeravaju da će na tu nepopularnu listu doći i mnogi naoko još uvijek vitalni sustavi s liste petsto najvećih kompanija u Hrvatskoj, koji odgađaju provođenje promjena u poslovnoj politici i njezinoj prilagodbi još uvijek nepovoljnom okruženju i kod kuće i na glavnim tržištima.
Članak je objavljen u posebnom prilogu Poslovnog dnevnika ‘TOP 505 hrvatskih kompanija’
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu