Međunarodna dubrovačka ekonomska konferencija, koju već 18 godina zaredom organizira Hrvatska narodna banka, okupila je danas u Dubrovniku više desetaka uglednih znanstvenika s prestižnih svjetskih sveučilišta kao i predstavnike najvažnijih međunarodnih financijskih institucija te domaće i inozemne novčane i gospodarske politike.

U radu skupa sudjeluje i zamjenik guvernera HNB-a Boris Vujčić koji je odgovarajući na novinarsko pitanje o događajima u eurozoni i njenim utjecaju na Hrvatsku kazao kako je ono što se događa u eurozoni vrlo važno za RH budući da je ona naš glavni trgovački partner i većina tijekova kapitala odvija se sa eurozonom.

Eurozona je u ovim trenucima pred teškim odlukama, koje će ovih dana definirati put kojim će krenuti, naglasio je Vujčić. Smatra kako eurozona postupno treba ići prema nekoj vrsti i fiskalne unije, no to nije lako, jer je to i političko pitanje i odluku treba donijeti u kratkom vremenu, a to u ovom trenutku predstavlja značajan politički problem.

Na dubrovačkom skupu inozemni i domaći znanstvenici i kreatori ekonomske i novčane politike razmatrat će uzroke i posljedice aktualne svjetske i europske krize. Konferencija je danas počela raspravom o globalnim neravnotežama te o utjecaju kulturoloških razlika među zemljama članicama na neravnoteže unutar eurozone, a potom i razmatranjem aktualnih fiskalnih politika i prilagodbi. Kao što je već uobičajeno, na ovom skupu našli su se predstavnici najvažnijih međunarodnih financijskih institucija (Svjetska banka, Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka, Europska investicijska banka, Banka za međunarodna poravnanja, Europska komisija), više središnjih i poslovnih banaka, te brojni znanstvenici s nekoliko uglednih američkih, europskih i domaćih sveučilišta.

Osobita pozornost bit će posvećena globalnim neravnotežama, bankovnim krizama te fiskalnim prilagodbama, kao i problemima u prostoru eurozone i njihovim implikacijama na gospodarstva srednje i istočne Europe. Tijekom današnjeg poslijepodnevnog i sutrašnjeg rada bit će govora o aktualnim bankovnim krizama, kako institucije i regulativa mogu poticati gospodarski rast te utjecaju neformalne, ali izrazito prisutne euroizacije ili dolarizacije na ograničenja monetarne politike u novonastajućim tržišnim gospodarstvima.

(Hina/pd)