Prijedlog zakona se konkretnije ne bavi okrupnjavanjem posjeda, uvjeti za dobivanje koncesije nejasni su i preširoko definirani, nije zahvaćeno ni vrlo važno pitanje uređivanja odnosa kod ulaganja u zemljište.

Nejasno je, a time i potencijalno problematično, kako će se donositi odluka o kvaliteti gospodarskih programa i što će biti prvi kriterij u ocjeni pojedine ponude. Najkraće, prijedlog je nedorečen i previše oslonjen na podzakonske akte. Ovo su neke od zamjerki Udruge prehrambene industrije i poljoprivrede pri Hrvatskoj udruzi poslodavaca upućene ministru poljoprivrede Tihomiru Jakovini na prijedlog novog zakona o poljoprivrednom zemljištu. Iz HUP-a Jakovini poručuju da “prijedlog zakona ocjenjuju upitnim i traže ozbiljnu doradu teksta”, iskazujući odmah i pripravnost za pomoć u izradi konačnog teksta zakona. Pozitivnim ocjenjuju rješenje da se upravljanje i zaštita državnog poljoprivrednog zemljišta konačno makne ispod skuta nesposobne lokalne samouprave (raspolaganje zemljištem nije riješila tijekom 12 godina) i centralizira u Agenciji za zemljište. U HUP-u su vrlo nezadovoljni i zbog “zastoja dijaloga s resornim ministarstvom” što, opominju, potvrđuje i činjenica da su do teksta prijedloga zakona došli neformalnim kanalima. Nepostojanje dijaloga i suradnje Ministarstva i poduzeća iz ovog sektora, koja ostvaruju 10 posto BDP-a i zapošljavaju više od 60.000 radnika, poduzetnici iz područja poljoprivredne proizvodnje i prehrambene industrije drže štetnim kako za Ministarstvo, tako i za gospodarstvo, zaključuju u HUP-u.