Devetokatnica na uglu ulica Provost Street i Murray Grove u londonskoj četvrti Hackney potpuno je drugačija od ostalih. Od drugog kata naviše izgrađena je isključivo od drveta, zbog čega se ubraja u najviše drvene stambene zgrade na svijetu. Izgrađena je prije tri godine od lameliranih ploča omorike debelih do 15 centimetara te dugih oko 9 metara proizvedenih u Austriji i sklopljenih na samom gradilištu. Ti paneli čine vanjske i unutarnje zidove, podove i krov.

Čak i stubište te otvor za dizalo izrađeni su od navedenih panela koji su poznati pod nazivom križno uslojena lijepljena drvna građa. Križno uslojena lijepljena drvna građa (CLT) razvijena je u Europi 1990ih, a danas je jedna od najnovijih u dugom nizu “inženjerskih” proizvoda od drveta koji su dovoljno snažni i otporni za zamjenu čelika i betona kao strukturnih elemenata. U Europi je iznimno popularna, dok se u Sjevernoj Americi tek nedavno pojavila. Ondje zagovornici ovog tipa gradnje smatraju kako su građevine od tih ploča jeftinije i ekološke. “Ovako bi trebali graditi”, kaže Pete McCrone, čija je tvrtka Innovative Timber Systems iz Montane izgradila jednu strukturu iz ovog materijala. Ploče nabavljaju iz Austrije, gdje se proizvodi 80 posto sve križno uslojene lijepljene drvne građe na svijetu. Naime, ta država je puna šuma omorike, koje održava već stoljećima. Tipični zid visine 2,4 metra sadrži i do šest puta više drveta od onog izrađenog od uobičajene drvne građe. No uz pravilno održavanje, stabla su održivi resurs. Nadalje, s obzirom da stabla uklanjaju ugljikov dioksid iz atmosfere, ugljik pohranjen u samim panelima pridonosi smanjenju stakleničkih plinova koji se ispuštaju tijekom proizvodnje ostalog građevinskog materijala, kao i same izgradnje. Građevine od ovog materijala također bi mogle pomoći rješavanju problema koji mori Sjevernu Ameriku – što učiniti s milijunima borovih stabala koja su oštećena uslijed općeg napada insekata, ali i dalje uspravno stoje, zbog čega predstavljaju veliki rizik od požara. Građevine sačinjene od križno uslojenih lijepljenih drvnih ploča snažnije su od uobičajenih struktura s drvenim okvirom.“Ovaj tip izgradnje ima više toga zajedničkog s načinom gradnje prije otkrića betona”, kaže Anthony Thistleton, partner u londonskom arhitektonskom uredu Waugh Thistleton i arhitekt zgrade u Hacneyju, znane kao Graphite Apartments.

Paneli se izrađuju od uskih dasaka debelih oko 2,5 centimetara koje se u slojevima polažu jedna uz drugu. Svaki sloj, a može ih biti do 11, položen je okomito na prethodni. Slojevi se lijepe, prešaju i obrubljuju. Zatim ih se prema dizajnu reže u precizne dimenzije, a u to su uključeni i otvori za vrata, prozore, kanalizaciju i ventilaciju. U panele mogu se urezati i žljebovi za žice za električnu energiju. Na samom gradilištu, paneli se spajaju s metalnim okvirima te se zdanje diže kat po kat. U Europi se križno uslojena lijepljena drvna građa koristi uglavnom za niže zgrade, dijelom i zbog strogih zakona o izgradnji. No britanski zakon omogućuje veću fleksibilnost, kaže Thistleton. Njegova tvrtka odvažila se na izgradnju i druge strukture od ovog materijala, poslovnostambene četvetokatnice, a u blizini joj se nalazi i osmokatna stambena zgrada.Neki drugi stručnjaci smatraju kako bi hibridne strukture mogle doseći visinu od čak 30 katova. Priprema za proizvodnju “omogućuje zapanjujuće uštede, kako vremena, tako i novca”, kaže Frank Lam, profesor drvne izgradnje. Križno uslojena lijepljena drvna građa ne može se zapaliti tako lako kao uobičajena drvna građa. Čak i ako se zapali, pougljeni sloj s vanjske strane štiti drvo u unutrašnjosti, pa cijela ploča strukturno ostaje cjelovita. U Europi se standardi za pitanja kao što su zaštita od požara i buke tek uvode u građevinske zakone. U Sjevernoj Americi prije toga mora doći do puno temeljnijeg shvaćanja proizvoda. “Arhitekti i inženjeri obično su na početku skeptični”, objašnjava McCrone. “Ali treba im vrlo malo vremena da shvate.”

Henry Fountain