Produljenje sezone kao i povećanje sadržaja preduvjet su za povećanje potrošnje turista u Hrvatskoj, moglo se čuti na okruglom stolu na kojem se razgovaralo o rezultatima i važnosti potrošnje stranih turista za održivi razvoj industrije. Povod rasprave bila je objava drugih rezultata istraživanja o potrošnji turista u Hrvatskoj preko kartice Vise.

Hrvatska ima velikih, ali nedovoljno iskorištenih potencijala, rekao je Francisco Jaramillo, menadžer Vise za jugoistočnu Europu, koji Hrvatsku zbog njezinih turističkih potencijala najviše izdvaja od svih zemalja regije. Okrugli stol bavio se mnogim temama. Tako je konstatirano da turistima ne nudimo dovoljno sadržaja, koji su preduvjet za produljenje sezone. Petar Škrapa, direktor turističke zajednice Grada Rijeke, smatra da to ovisi o lokalnoj zajednici koja zajedno s poduzetnicima mora naći način kako je produžiti. Hoće li to biti razvojem vodenih parkova, zabavnih centara ili nečega drugog, ostaje na poduzetnicima, rekao je. Također povećanje hotelskih kapaciteta igra važnu ulogu u produljenju sezone, smatra, jer privatni sektor za zimskih mjeseci ne može zadovoljiti sve uvjete. Tonči Daničić, voditelj projekta Dubrovnik Card, smatra pak da je u vezi s tim nužna suradnja lokalnih i državnih vlasti. Predstavio je i projekt Dubrovnik Card. Riječ je o kartici koja turistima omogućuje jednostavniji pristup sadržajima.

Kartica nudi popuste na ulaz u pet muzeja, dvije galerije, gradske zidine i gradski prijevoz. Kupnjom kartica ne stvaraju se gužve te turisti nisu prisiljeni nositi sa sobom gotovinu, objasnio je Daničić dodajući da je grad Dubrovnik od prodaje kartica koje je ponudio u srpnju 2010. godine do danas uprihodio oko pet milijuna kuna. Ove godine očekuju prihode od 4,3 milijuna kuna. Visini podaci pokazuju da su u 2011. strani turisti u Hrvatskoj njezinom karticom potrošili milijardu dolara, što je 24,5 posto više nego 2010. Nijemci su najveći potrošači s ukupnom potrošnjom od 122,8 milijuna dolara. Najveća potrošnja ostvarena je u kategoriji “ostala trgovina”, koja uključuje željeznicu, marine, bankomate, transfer novca i slično sa 500,5 milijuna dolara, odnosno 48,6 posto ukupnih plaćanja. Slijedi potrošnja za smještaj te gorivo.