Da, situacija u zemlji je ozbiljna: sve pada, okruženje je nestabilno, no situacija je bolja nego što pokazuju brojke. Treba nam više samopouzdanja, uključujući i ono na razini lokalnih jedinica, koje ne trebaju čekati da centralna vlast riješi probleme, već same poraditi da budu konkurentnije i stvore prilike za rast u čemu su nezaobilazni fondovi EU. Jedna je to od poruka odaslana predstavnicima lokalnih i regionalnih vlasti na prvom PBZ Business Clubu, kojem je cilj bio informirati lokane vlasti o mogućnostima korištenja europskog novca za regionalni razvoj.

Rješenje ‘odozgo’
“Imamo kroničan manjak privatnih i državnih investicija, što vodi u negativnu spiralu jer su investicije zamašnjak ekonomskog rasta. Banke su likvidne i mogu pomoći, ali nisu jedino rješenje”, rekao je okupljenima član Uprave PBZ-a Darko Drozdek.Naglasio je da su rješenje tog problema europski fondovi te da cilj banke “nije biti konzultant koji će ispunjavati papirologiju, već biti savjetnik kako premostiti potrebu početnog financiranja iz EU-fondova”. Upravo lokalna razina mora biti poluga izlaska iz krize jer se tamo stvaraju nova radna mjesta, rekao je glavni ekonomist PBZ-a Marko Škreb. “Ne treba čekati da rješenja za sve probleme dođu ‘odozgo’, već svatko treba napraviti što može da se podigne lokalna konkurentnost koja znatno varira”, rekao je Škreb.

Predinfarktno stanje
Pogled na ekonomiju s makrorazine je poznat: ove godine u PBZ-u prognoziraju pad BDP-a od 1 posto te godišnju inflacija 3,5 posto uz vrlo nestabilno vanjsko okruženje u zemljama na koje je Hrvatska ekonomski najviše naslonjena, poput Njemačke i Italije. Pomalo neočekivano, u moru negativnih prognoza Škreb je ekonomsku sliku ocijenio boljom nego što brojke pokazuju rekavši da se domaća ekonomija može usporediti s misterijem bumbarova leta koji po zakonima fizike ne bi smio letjeti. Pozdravio je reforme, posebno konsolidaciju proračuna, korekciju cijena struje i plina te najavljenu privatizaciju HPB-a i Croatia osiguranja, kao korak u dobrom smjeru unatoč brojnim kritikama da su prespore.“Ljudi obično prestanu jesti masnu hranu tek kad se nađu u predinfarktnom stanju, a svi znaju da je i krov najbolje popravljati kad je suho vrijeme iako to obično radimo kad pada kiša. Paradoksalno je, ali je zapravo dobra vijest da više jednostavno nema mjesta za odgađanje reformi jer ne postoji mjera koja će nam preko noći pomoći”, ilustrirao je prvi ekonomist Privredne banke.

Problemi iz prakse
Na PBZ-ovu Business Clubu okupljenim predstavnicima lokalnih vlasti predstavnici banke i Regionalne energetske agencije sjeverozapadne Hrvatske (REGEA), kao i drugi stručnjaci, iznijeli su mogućnosti financiranja projekata s naglaskom na one iz područja energetske učinkovitosti.Raspravljalo se i o praktičnim problemima s kojima se susreću lokalne vlasti prilikom pisanja zahtjeva i prikupljanja potrebne dokumentacije zbog čega često projekti budu odbijeni u Bruxellesu. Nakon Zagreba edukacijska inicijativa te druge po veličini domaće banke trebala bi se održati i u ostalim regijama diljem zemlje.