Banke su u četiri godine naplatile ukupno 17,3 milijarde kuna provizija i različitih naknada dok su istovremeno same za iste troškove platile oko 5,17 milijardi kuna, pa je njihov čisti prihod na naknadama što ih su ih naplatili svojim klijentima bio oko 12,2 milijarde kuna, piše Novi list.

PXL

Godišnja izvješća HNB-a otkrivaju da su banke iz godine u godinu sve veće prihode ostvarivale na kamatama i troškovima provizija i naknada i tu se možda skriva i odgovor na pitanje kako je moguće da u situaciji dok u zemlji pada potrošnja i gospodarska aktivnost raste zarada u bankarskom sektoru.

Građani, država i gospodarstvo platili su primjerice u 2007. godini bankama 18,246 milijardi kuna kamata, dok su same banke drugim financijskim institucijama kod kojih su se zaduživale ali i hrvatskim štedišama platile 9,7 milijardi kuna kamata i njihov je neto prihod na kamatama bio nešto manji od 8,7 milijardi kuna. Prošle su pak godine država, građani i poduzeća bankama na ime kamata platili ukupno 21,8 milijardi kuna kamata, dok su banke platile oko 10,2 milijarde kuna kamata i na kraju su ostvarile neto prihod na kamatama od 11,6 milijardi kuna, što je  tri milijarde kuna više nego četiri godine ranije. 

Od 2008. do 2011. godine  hrvatske su banke na ime kamata naplatile ukupno gotovo 84 milijarde kuna, a istovremenu su same platile 42 milijarde kuna kamata. To znači da je njihov neto prihod na kamatama bio 42 milijarde kuna.

Novi guverner Hrvatske narodne banke Boris Vujčić promjene može unijeti upravo u segmentu zaštite potrošača, jer je taj dio HNB dosad uglavnom prepuštao ugovornom odnosu između klijenta i banke i to kad su u pitanju bile i kamate i brojne naknade i provizije koje građani plaćaju bankama, piše Novi list.

(pd)

konferencija

Confidence in Change: Ako svi imaju istu tehnologiju, zašto neke tvrtke postižu više?

najvažnija uloga

Mali kaić s velikom misijom