Najkraći odgovor na pitanje kakva Hrvatska ulazi u Europsku uniju bio bi – slaba, sa značajkama zemalja tzv. juga Europe kod kojih danas više do izražaja dolaze slabosti europskog ekonomskog modela. Istaknuo je to Indermit Gill, glavni ekonomist Svjetske banke za Europu i Srednju Azije na predstavljanju studije “Zlatni rast: vraćanje sjaja europskom gospodarskom modelu” u kojoj se razmatra dugoročni rast u Europi, uključujući pitanje ima li potrebe za novim modelom i, ako ima, kako bi on trebao izgledati.

Pitanje državne potrošnje
Za bolje perspektive u EU Hrvatska mora, savjetuje Gill, znatno poboljšati poduzetniču strukturu i povećati udjel izvoza. Udjel državne potrošnje od 45 posto BDP-a nije a priori zabrinjavajući, ali važno je kako se troši novac. Možete, objašnjava ovaj analitičar, imati i relativno velike izdatke za socijalnu zaštitu, ali ako istodobno niste među prvih 40 zemalja svijeta po lakoći poslovanja (Hrvatska je 80., op.a.) onda to svakako izaziva oprez. Iako neopterećen ovdašnjim dnevno-političkim temama, u dva je navrata Indermit Gill je u slučaju Hrvatske u utorak apostrofirao dobro funkcionirajuću politiku središnje banke. Potcrtao je pritom kako su se neki anticiklički potezi Hrvatske narodne banke sredinom prošlog desetljeća, znatno prije krize, ex ante pokazali dobrima i uvelike zaslužnima za dobru kapitaliziranost, a time i stabilnost financijskog sustava nakon izbijanja krize. Ma koliko se Europa danas promatra najčešće u kontekstu krize eurozone, europski “stroj konvergencije”, kaže, pridonio je prosperitetu stotina milijuna ljudi, a to se očekuke i ubuduće. Proteklih desetljeća Europa je slijedila zlatno pravilo rasta koje sagledava koliko ljudi trebaju raditi, štedjeti i ulagati danas kako bi budućim naraštajima bilo barem toliko dobro kao nama. “Taj model postao je motorom gospodarske konvergencije, od koje je i Hrvatska imala koristi”, ocjenjuje on. Vezano uz osiguranje prosperiteta i u narednim desetljećima, Gill kao jedan od glavnih autora izvješća ističe kako “većina europskih zemalja ima dobre rezultate s obzirom na trgovinu i financije, brojne i na području poduzetništva i inovacija, ali malo ih bilježi dobre rezultate na području rada i državne uprave.

Potrebne su promjene
Stoga Europa treba provesti brojne promjene kako bi unaprijedila državne uprave i tržišta rada, nešto manji broj promjena s ciljem poticanja inovacija i rasta produktivnosti u poduzećima te još manji broj promjena u smislu reforma na području financija i trgovine. Zaustavljena produktivnost, smanjenje broja stanovnika te neodrživi fiskalni disbalansi zahtijevaju hitnu provedbu mnogih promjena. Hrvatska slijedi isto kretanje i trebala bi usredotočiti napore na povećanje učinkovitosti državne uprave i tržišta rada, ističu u Svjetskoj banci.

Tri skupine preporuka
U sklopu tri skupine preporuka ističu potrebu ponovnog pokretanje stroja konvergencije koji je siromašnijim državama omogućio da postanu gospodarstva s visokom razinom dohotka. Zatim savjetuju ponovnu izgradnju Europe kao brenda koji je regiji u kojoj živi desetina svjetskog stanovništva pomogao da bude regija koja ostvaruje čak trećinu cjelokupne svjetske proizvodnje.I konačno, kažu u Svjetskoj banci, ponovno treba razmotriti što je potrebno da Europa ostane svjetska supersila životnog stila s najvišom kvalitetom života u svijetu.