EN DE

Dalmatinci uspješno potrošili 134 milijuna eura

Autor: Josipa Ban,VLM
28. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Dalmacija je dosad povukla iz brojnih pretpristupnih europskih fondova 134,4 milijuna eura, a još toliko novca očekuje za projekte za koje se kandidirala ili već potpisala ugovore. Najuspješnija od četiriju županija je Šibensko-kninska, koja je u proteklih desetak godina povukla 48,6 milijuna, a očekuje još 23,3 milijuna eura.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Slijedi je Splitsko-dalmatinska županija koja je povukla 47 milijuna i kandidirala se za još 60 milijuna eura, Zadarska je povukla 32,9 milijuna, a Dubrovačko-neretvanska 5,9 milijuna i kandidirala projekte vrijedne 50 milijuna eura. Kako piše Slobodna Dalmacija, navedeni podaci vjerojatno nisu potpuni, možda je povučeno i više novca. “Programi se realiziraju preko različitih ministarstava, javnih poduzeća, dio projekata ide preko županija, ugovore potpisuju jedinice lokalne i regionalne samouprave, tvrtke, ustanove pa i udruge građana, a onaj tko dobije europska sredstva ne mora o tome nikoga obavijestiti. Ove podatke nije moguće dobiti ni s državne razine. Prikupili smo za županiju raspoložive podatke radi planiranja aktivnosti u promoviranju korištenja sredstava EU”, kaže Davor Lonić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj i europske procese Zadarske županije. Za 59 projekata koji su se kandidirali za CARDS, PHARE, SAPARD, IPARD, INTERREG i druge programe iz europskih fondova na području županije odobreno je 32,9 milijuna eura. Za brojne projekte razminiranja iz EU je došlo dva milijuna eura, za vodovod na području Lisičića, Bukovica, Podgradine, Zemunika i Škabrnje 2,2 milijuna eura, općine su se na natječajima izborile za sredstva za razne projekte poput bibliobusa. Šibenčani su najuspješniji medu četiri dalmatinske županije po povlačenju novca iz Europske unije. Šibenik je prvi u Hrvatskoj dobio europski novac, i to nepovratnih šest milijuna eura za gradnju regionalnog centra za zbrinjavanje otpada Bikarac, za multimedijalni centar i dokumentaciju za vodovod te za uspostavu staze sireva.

Dalmacija je dosad povukla iz brojnih pretpristupnih europskih fondova 134,4 milijuna eura, a još toliko novca očekuje za projekte za koje se kandidirala ili već potpisala ugovore. Najuspješnija od četiriju županija je Šibensko-kninska, koja je u proteklih desetak godina povukla 48,6 milijuna, a očekuje još 23,3 milijuna eura.

Slijedi je Splitsko-dalmatinska županija koja je povukla 47 milijuna i kandidirala se za još 60 milijuna eura, Zadarska je povukla 32,9 milijuna, a Dubrovačko-neretvanska 5,9 milijuna i kandidirala projekte vrijedne 50 milijuna eura. Kako piše Slobodna Dalmacija, navedeni podaci vjerojatno nisu potpuni, možda je povučeno i više novca. “Programi se realiziraju preko različitih ministarstava, javnih poduzeća, dio projekata ide preko županija, ugovore potpisuju jedinice lokalne i regionalne samouprave, tvrtke, ustanove pa i udruge građana, a onaj tko dobije europska sredstva ne mora o tome nikoga obavijestiti. Ove podatke nije moguće dobiti ni s državne razine. Prikupili smo za županiju raspoložive podatke radi planiranja aktivnosti u promoviranju korištenja sredstava EU”, kaže Davor Lonić, pročelnik Upravnog odjela za razvoj i europske procese Zadarske županije. Za 59 projekata koji su se kandidirali za CARDS, PHARE, SAPARD, IPARD, INTERREG i druge programe iz europskih fondova na području županije odobreno je 32,9 milijuna eura. Za brojne projekte razminiranja iz EU je došlo dva milijuna eura, za vodovod na području Lisičića, Bukovica, Podgradine, Zemunika i Škabrnje 2,2 milijuna eura, općine su se na natječajima izborile za sredstva za razne projekte poput bibliobusa. Šibenčani su najuspješniji medu četiri dalmatinske županije po povlačenju novca iz Europske unije. Šibenik je prvi u Hrvatskoj dobio europski novac, i to nepovratnih šest milijuna eura za gradnju regionalnog centra za zbrinjavanje otpada Bikarac, za multimedijalni centar i dokumentaciju za vodovod te za uspostavu staze sireva.

Autor: Josipa Ban,VLM
28. svibanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close