Tu će zavist, pa i ogorčenje sigurno produbiti raskošna predstava koju Ujedinjeno Kraljevstvo izvodi u povodu 60. godišnjice dolaska na vlast kraljice Elizabete II. U Ujedinjenom je Kraljevstvu samo jednom proslavljen dijamantni jubilej, kojim se obilježava šest desetljeća vladavine. Ta je čast 1897. pripala kraljici Viktoriji, koja je vladala od 1837. do 1901. godine.

London – ‘središte svijeta’
Odjel za kulturu, medije i sport pri britanskoj vladi procijenio je ukupnu cijenu dijamantnog jubileja kraljice Elizabete II. na najmanje 1,6, a možda i 4,5 milijardi eura, odnosno 0,25 posto bruto društvenog proizvoda. Veći dio spomenute svote otpada na ekonomske gubitke od produženog vikenda od 2. do 5. lipnja kad će se održati središnja proslava kraljičine obljetnice. Ipak, spomenuti odjel vjeruje da će ta manifestacija potaknuti općenarodno veselje u zemlji kakvo je zahvatilo naciju u povodu vjenčanja Williama i Kate krajem travnja 2011. Bit će to još jedna svečanost u razdoblju u kojemu je London “središte svijeta” počevši od kraljevskog vjenčanja u proljeće 2011., preko prvog dijela proslave 60 godina stupanja kraljice na vlast u veljači sve do predstojećih Olimpijskih igara u srpnju i kolovozu. I nogometni se klub Chelsea pridružio svečarskoj atmosferi osvojivši Ligu prvaka prošle subote, što je na ulice izvelo sto tisuća navijača. Naime, Chelsea je prvi londonski klub koji se domogao najvrednijega klupskog trofeja na svijetu. Nije isključeno ni još jedno slavlje između ovoga kraljičinog i Olimpijskih igara: osvoji li Engleska nogometni Euro u Poljskoj i Ukrajini, bit će to fešta koja će nadmašiti sve prijašnje, ali i one koje tek slijede.

Ploveći zvonik na Temzi
Središnja proslava sastojat će se od povorke brodova Temzom u nedjelju 3. lipnja. Tom će se prilikom flotila od tisuću okićenih plovila, od kanua do povijesnih lađa iz svih krajeva Commonwealtha, otisnuti Temzom i slijediti novi kraljevski brod, “Glorianu”. Brod dug 25 metara i vrijedan 650.000 eura bit će predan kraljici kao dar na kraju svečanosti. Flotilu će predvoditi ploveći zvonik (!), s kojega će zvoniti osam zvona, nazvanih prema članovima kraljevske obitelji. Bit će to jedna od najvećih manifestacija u londonskoj povijesti i najveće okupljanje na Temzi u posljednjih 350 godina. Cijenu brodske povorke od 14 milijuna eura, od čega 2,5 milijuna otpada na PDV, podmirit će privatni pokrovitelji i donatori. Povrh spomenutog iznosa su i zasad nepoznati troškovi policijskog osiguranja uzduž 12 kilometara rute kojom će prolaziti plovila. Bit će to, prema britanskim medijima, jedna od najopsežnijih sigurnosnih operacija provedenih na otoku. Dan nakon svečane plovidbe Temzom pred Buckinghamskom palačom bit će održan jubilarni koncert uz sudjelovanje izvođača koji su obilježili kraljičinih šest desetljeća vladavine. Nastupit će između ostalih Elton John, Paul Mcartney, Annie Lennox, Shirley Bassey i nekoliko mlađih zvijezda. Uvečer 4. lipnja na Otoku će kraljici u čast biti upaljeno 2000 svjetionika.

Tisuću brodova? Ludost!
Iako će nesumnjivo velik dio naroda biti ushićen raskošnom priredbom, britanski je povjesničar David Starkey manifestaciju nazvao ludošću. “Da rijekom plovi skupina crkvenih zvona – sumnjam da se tako nešto ikad prije dogodilo”, rekao je dr. Starkey The Observeru. “Povorke na Temzi uvijek su imale primjese grandioznosti i ludosti, ali ova će, čini se, imati sastojke potpunog ludila. Mislim da je riječ samo o skretanju pozornosti. Zapravo je cijeli ovaj jubilej skretanje pozornosti. No možda to i jest ključna svrha monarhije”, ocijenio je kontroverzni povjesničar, koji Ujedinjenom Kraljevstvu predviđa “potpun politički kolaps”. Glasnogovornik organizatora svečane povorke plovila Temzom odgovorio je da “Starkey ima pravo na svoje mišljenje”, ali i da “mnogi ljudi s velikim uzbuđenjem čekaju da vide kako izgleda i zvuči ploveći zvonik.” Tim je odgovorom zapravo potvrdio povjesničarove riječi: sve je to samo veliko skretanje pozornosti s društvenih i gospodarskih pitanja. Iako Starkeyjeve riječi imaju smisla, valja priznati da moderne europske monarhije ne pljačkaju svoj narod kao u vrijeme prije Francuske revolucije, a neke republike svoje građane koštaju više od monarhija – kad se uračunaju stotine milijuna eura štete od zloupotrebe položaja vlastodržaca. Forbes je prošle godine donio ljestvicu najbogatijih pripadnika europskog plemstva, na kojoj je čelnu poziciju zauzeo knez Hans-Adam II. od Lihtenštajna. Vladar minijaturne države stiješnjene između Njemačke i Švicarske može se pohvaliti s pet milijardi dolara, s kojima je daleko odmakao drugom i trećem na ljestvici. Štoviše, Hans-Adam ima više imovine od četiri iduća monarha zajedno, a njegovo blago uključuje 20.000 hektara zemlje u Austriji, dobrostojeću banku LGT, Kneževsku zakladu, vinariju Domaine Wilfersdorf i drugo. Intrigantno je da drugo i treće mjesto također zauzimaju kneževi, što navodi na zaključak da je isplativije nositi kneževsku titulu od kraljevske. Drugoplasirani je knez Albert od Thuna i Taxisa, koji je imetak naslijedio od pokojnog oca 2001. na svoj osamnaesti rođendan.

Kneževi iznad kraljeva
Knez je izdanak njemačke plemićke obitelji sa sjedištem u Regensburgu, koja se od 16. do 18. stoljeća obogatila pružanjem poštanskih usluga. Obitelj Thurn i Taxis posjedovala je brojna imanja u Hrvatskoj, konkretno u Novom Čiču, Velikoj Gorici, Ozlju i Primorju. Do prošloljetnog vjenčanja s južnoafričkom sportašicom Charlene Wittstock, jedan od najrazvikanijih europskih neženja, knez Albert od Monaka, vlasnik je palača, umjetničkih zbirki, starinskih automobila i dionica u monegaškom odmaralištu Societe des Bains de Mer. Kraljica Elizabeta II. četvrta je na ljestvici, no i sa svojih je 500 milijuna dolara osobne imovine trn u oku dobrom dijelu Britanaca. Ne i većini, kazuju ankete: dvije trećine građana smatra da je monarhija optimalno državno uređenje za Uniju, koja se – uzgred budi rečeno – u slučaju svrgavanja monarhije više ne bi ni mogla zvati Ujedinjenim Kraljevstvom. Neka istraživanja kraljici pripisuju nebulozne iznose od više desetaka milijardi dolara, ali ti bi podaci bili točni samo ako bi obuhvaćali imovinu cijele kraljevske obitelji plus deset milijardi dolara Crown Estatea (Krunske imovine), koji je u posjedu, ali ne i u vlasništvu nijednog monarha. Također nije ispravno smatrati pet milijardi dolara vrijednu Buckinghamsku palaču osobnim kraljičinim vlasništvom. Petoplasirana nizozemska kraljica Beatrix nije sumanuto bogata i s njezinih se 220 milijuna dolara lakše možemo pomiriti. Nizozemci nisu jako razmetljivi pa si ni kraljica ne može priuštiti da bude šaka u oko svom trezvenom i štedljivom narodu. Većina njezine imovine potječe od ulaganja i nekretnina kao što su zamak Drakensteyn u domovini i vila Tavernelle u Italiji.

Juan Carlos zarađuje ‘’siću’’
Iako je profesor Herman Matthijs s briselskog slobodnog sveučilišta u nedavnom istraživanju došao do podatka da europske monarhije sve više opterećuju državne proračune, iznosi ne djeluju zabrinjavajuće. Kao što ćemo vidjeti, mnogo manje curi iz proračuna europskih država na račune kraljeva i kneževa nego što su pronevjerila razna hrvatska javna poduzeća. “Svake godine proučavam kraljevske obitelji osam zemalja – UK, Nizozemske, Belgije, Luksemburga, Danske, Norveške, Švedske i Španjolske. I otkrivam da svake godine primaju sve više javnog novca”, iznio je Matthijs. Prema njegovim saznanjima, britanska monarhija godišnje dobije 49 milijuna eura, a nizozemska 40 milijuna eura poreznih obveznika. Te svote, koje Matthijsa zabrinjavaju, teško bi mogle zadiviti ijednog direktora hrvatskih javnih poduzeća osumnjičenog ili optuženog za malverzacije. A vjerojatno bi se posprdno nasmijali na devet milijuna eura koliko godišnje monarhijama u Španjolskoj i Luksemburgu.

Točno & netočno

Skriveno blago stoput veće?
Veći su problem od godišnjeg troška održavanja monarhija navodna skrivena blaga raznih kraljeva i drugog plemstva. Prije dvije godine šok je u Belgiji izazvala knjiga “Izgubljeno blago Koburga” (Het verloren geld van de Coburgs), koja tvrdi da belgijska kraljevska obitelj ima sto puta veću imovinu od javno iskazane. Kralj Albert II. je 2007. preko glasnogovornika poručio da njegova obitelj raspolaže s imanjem na jugu Francuske i sa 12 milijuna eura. Autor knjige Thierry Debels tvrdi da kralj ima i dionica u vrijednosti od milijarde eura i još nekih skupih stvarčica koje su njegovi preci opljačkali u nekadašnjoj belgijskoj koloniji Kongu. Naravno, iz kraljevske su kuće te tvrdnje proglasili fantazijom.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu

Britanska kraljica prima godišnju plaću od devet milijuna eura