Marku Zuckerbergu život više nije tako “sladak”. Ponuda stoljeća doživjela je debakl. Burza je Facebooku pokazala palac dolje. Početnih 38 USD jedva je nadmašeno. Tko ili što je kriv(o) i zašto je moralo tako biti?Facebookovih 900 milijuna korisnika trebali su biti jamstvo da će javna ponuda njegovih dionica biti “osmo čudo svijeta”. Čelni ljudi kompanije tjednima su, poput Milana Bandića, putovali po Americi i osluškivali bilo birača, odnosno potencijalnih investitora nastojeći dokučiti koliko dionica ponuditi tržištu i, ono najvažnije, po kojoj cijeni.
Greške u koracima
Pritom su, međutim, opako griješili. Prvo su zasigurno preplatili potencijalno opasnoga konkurenta Instagram plativši im onoliko koliko su ovi izmislili da vrijede. Zatim je Zuckerbergov pajdaš Severin odlučio odbaciti američko državljanstvo samo kako bi platio, doduše enormno manji porez, izazvavši time neke političare koji su odmah predložili promjene zakonodavstva da se sličan slučaj više ne bi ponovio – ipak je izborna godina. Pogriješili su, naravno, i što Buffetta nisu lijepo zamolili da ne istupi javno kako ga njihove dionice ne zanimaju, vrlo vjerojatno su i precijenili vrijednost kompanije, ali najviše su pogriješili što ponudu nisu ubrzali. Javna ponuda Facebookovih dionica zapravo me donekle podsjetila na svojedobnu HT-ovu ponudu u nas, s tim da u toj usporedbi bolje prolaze, vjerovali ili ne, dioničari HT-a. U oba slučaja dionice su kupovali mnogi potpuno neiskusni investitori očekujući brzu i veliku zaradu, a burzovni su indeksi doticali višegodišnje vrhove. Ponuda HT-ovih dionica ipak je skončana pet do dvanaest, a oni koji i danas drže početni paket u solidnom su plusu. Zuckerberg i ekipa nisu bili te sreće.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Ako firma “vrijedi” oko 104 milijarde dolara, a zaradi “samo” 2,5 milijarde godišnje, onda je to skoro manje nego kamate u banci. Osim toga, da li je itko neutralan kontrolirao zaradu i stvarni broj korisnika firme. Jedini koji bi stvarno imali koristi od Facebook-a su CIA, FBI, NSA, FSB, MI5 itd.
Pozdrav
Cini mi se da su ovdje svi racunali na “laku” zaradu. Kad je nesto iznimno eksponirano a vecina ima slicno misljenje dogodi se suprotno jer svi jednako djeluju. Ovdje je na djeluju sintagma koju kolega N.B. cesto spominje: vazno je znati sto vecina misli da vecina misli. Ocito je ovdje vecina mislila da vecina misli da ce cijena dionice rasti i da nece spekulativno uci odnosno odmah ici kapitalizirati “dobit”. Medjutim, vecina je ipak mislila da nece rasti, (po mojem sudu svi su usli spekulativno) te su se svi isli rijesiti dionica.
U nacelu, mislim da je Le Bon u pravu sto se tice mase gomile, odnosno da je masa (u ovom slucaju vecina) “glupa” i da krivo procjenjuje. Ali u odredjenim slucajevima dogadja se suprotno. Odnosno, vecina je “pametnija” i “realno” (mozda je ovdje primjerenije reci identicno) procjenjuje stanje te stoga tako i djeluje. Zato nije moguce zaraditi na ovakvim slucajevima. Zarada se uvijek vrsi na vecini odnosno gomili koja djeluje suprotno od naseg djelovanja.
U svakom slucaju preporucam knjigu “The Wisdom of Crowds”, ima je i na hrvatskom (“Mudrost masa”) koja govori suprotno od uvrijezenog misljenja da je vecina u krivu i da donosi neracionalne odluke. Medjutim, u ovom slucaju je cak i upitno koliko je vecina dobro procjenila napuhanost ili podcjenjenost Facebooka, koliko je bitno sto je identicno djelovala. Dakle, usli su spekulativno i htjeli odmah izaci sa kapitaliziranom dobiti. Onaj tko je to mogao procjeniti “odigrao” bi suprotno i ne bi bio na gubitku.
Dakle, ovdje je vecina mislila da vecina misli da ce dionica rasti i da ce kupnja biti jaca od prodaje stoga je vecina djelovala suprotno od onoga sto je mislila da ce veciniti misliti i tako djelovati (dakako, sa ciljem zarade na toj vecini). Rezultat je identicno djelovanje vecine odnosno krajnji je rezultat suprotan od onoga sto je vecina mislila da ce se dogoditi.
Pozdrav
Uključite se u raspravu