Hrvatska vlada u skorije će vrijeme dio svojih investicijskih aktivnosti snažnije okrenuti prema gradnji stanova za nekoliko različitih namjera. Vlada je, kako se doznaje, konačno odlučila krenuti u gradnju stanova kojima je cilj rješavanje problema zbrinjavanja povratnika srpske nacionalnosti koji imaju stanarsko pravo nad nekretninama u Hrvatskoj, ali te nekretnine ne mogu koristiti. Prema dostupnim, ali vrlo šturim informacijama, takvi stanovi ne bi se davali u vlasništvo, nego na korištenje pa bi na taj način ostali u vlasništvu države. Uz taj program kojim bi se pokušao zaključiti dugogodišnje otvoreno pitanje mogućnosti povratka izbjeglica, Banski dvori spremaju se i na realizaciju programa stanogradnje za državne službenike i namještenike kojeg je predložila ministrica zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva Marina Matulović-Dropulić. Riječ je, kako doznajemo, o programu gradnje stanova za državne i javne službenike i namještenike isključivo na područjima od posebne državne skrbi kojemu je krajnji cilj poticanje dolaska kvalificiranih kadrova u općine i gradove koji godinama ne uspjevaju riješiti manjak kvalificirane radne snage, a bez koje je nemoguće pokrenuti i voditi određene razvojne projekte na tom području. Prema našim informacijama, za gradnju takvih službeničkih stanova kao inicijalni kapital koristio bi se novac od prodaje državnih stanova sa stanarskim pravom koji se jednim dijelom, osim u proračune jedinica lokalne uprave, ulijeva i u državni proračun.

Zasad je na raspolaganju za ulaganje u kupnju ili gradnju stanova za tu namjenu oko 38 milijuna kuna, a ti kupljeni ili sagrađeni stanovi, prema informacijama Poslovnog dnevnika, ne bi prelazili u vlasništvo nastavnika, liječnika i ostalih stručnjaka koji se odluče preseliti u krajeve poput Like ili Vukovara. Stanovi bi im se u razdoblju obavljanja službe davali u najam uz vrlo poticajnu najamninu od svega pet kuna po četvornom metru. Dakle, za dvosoban stan od pedesetak kvadrata mjesečni najam iznosio bi 250 kuna, što je po mišljenju naših sugovornika tek stvarni trošak održavanja, odnosno pričuve za stan. U Vladi se nadaju da bi taj program mogao biti iznimno poticajan za mlade visokoobrazovane zaposlenike u javnom sektoru koji uz klasičnu plaću državnog službenika, liječnika ili drugih zaposlenika u javnim službama ne uspijevaju u gradovima u kojima žive riješiti stambeno pitanje. Naime, uz prosječnu početničku plaću visokokvalificirana osoba u državnoj službi u pravilu nije u mogućnosti ostvariti pravo na stambeni kredit jer nije kreditno sposobna. Koliko će ukupno biti vrijedni projekti čija bi se realizacija velikim dijelom mogla osloniti i na model javno-privatnog partnerstva još je teško govoriti, a neke procjene govore da bi ukupna ulaganja u različite modele stanogradnje, inicirane od strane države, sljedećih godina mogla iznositi i do tri milijarde kuna.