Vlada Srbije je u protekla dva dana potpisala dva sporazuma o dolasku dviju inozemnih kompanija. Srpski ministar gospodarstva Nebojša Ćirić potpisao je sporazum s honkonškim Higsonom.

Tvrtka, osnovana 1978. u Njemačkoj, namjerava uložiti četiri milijuna eura u gradnju tekstilne tvornice u Žitorađi pokraj Niša, u kojoj bi posao našlo 1500 radnika. U tom mjestu rodila se Svetlana Ražnatović Ceca, a osnovnu školu pohađao je lider Socijalističke partije Srbije i kandidat za predsjednika Srbije Ivica Dačić. U toj će se tvornici proizvoditi skijaška odjeća za tržišta Europske unije, Rusije, Kazahstana i Ukrajine. “Bili smo prvi koji smo proizvodnju preselili u Aziju, a sad želimo biti prvi koji će svoje pogone preseliti u jugoistočnu Europu”, izjavio je izvršni direktor Franz Koller. Higson najveći dio asortimana proizvodi u Indoneziji i Mijanmaru, ali će 15 posto produkcije sada prebaciti u Srbiju. Higson kani otvoriti i tekstilnu školu u kojoj bi se obučavali kadrovi za potrebe tvornice. Austrijska tvrtka RHI preuzet će pak kraljevačku tvornicu za proizvodnju vatrostalne opeke Magnohrom u koju će u sljedećih pet godina uložiti 65 milijuna eura i zaposliti 400 radnika. Magnohrom je jednom već bio prodan indijskoj kompaniji Global Steel u vlasništvu braće Mittal. Umjesto nastavka proizvodnje novi je vlasnik rasprodao strojeve i raskinuo ugovor. Od tada Magnohrom prolazi kroz teško razdoblje samodržanja, a dolaskom austrijske tvrtke bit će u prilici opet stati na noge. Preuzimanjem Magnohroma RHI kani povećati opskrbljenost vlastitih pogona vatrostalnim opekama, kaže izvršni direktor Franza Struzla. RHI će preuzeti i eksploataciju rudnika magnezita i dolomita. S rudnim sirovinama bit će moguće osigurati proizvodnju 100.000 tona vatrostalne opeke. Srbijanska vlada nastavlja politiku privlačenja inozemnih investicija, koje su lani iznosile više od dvije milijarde eura. U Agenciji za privlačenje inozemnih investitora očekuju da će se i ove godine u Srbiju uložiti sličan iznos. Najveći dio odnosi se na energetski sektor, odnosno gradnju termolektrana i magistralnog plinovoda Južni tok. Češke kompanije Alta i VDO najavile su ulaganje 650 milijuna eura u gradnju termoelektrane kapaciteta 350 megavata. Vlada je dala suglasnost i na realizaciju sporazuma Elektroprivrede i talijanskog Edisona o ulaganju milijardu eura u završetak Termoelektrane Kolubara B, snage 700 megavata.