Terorizam utječe na sve aspekte života i rada pa tako i na gospodarstvo – 35 posto terorističkih ciljeva u 2010. godine bili su poslovni ljudi i tvrtke, rečeno je na jučer održanom seminaru Utjecaj terorističkih djelovanja na poslovanje u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK). Koliko terorizam utječe na poslovanje vidljivo je i na primjeru Inine tvrtke kćeri Crosco koja se u posljednje vrijeme našla u središtu ratnih zbivanja u Libiji, Egiptu i Siriji. Igor Vrban, bivši predsjednik Uprave Crosca, govorio je o praktičnim iskustvima povlačenja i evakuiranja radnika u trenucima političkih previranja i izbijanja ratnih sukoba na području Mediterana i Bliskog istoka. Evakuaciju radnika iz Libije karakterizirala je dobra komunikacija, dostupna transportna sredstva, dobar odnos s lokalnim stanovništvom, stalna komunikacija s hrvatskim veleposlanstvom te odluka da evakuaciju vode profesionalci iz britanske tvrtke, objasnio je Vrban. Pozitivna iskustva evakuacije radnika Crosca iz Libije, gdje se nalazilo 77 radnika na nekoliko različitih lokacija – 18 radnika bila su u Tripoliju, 26 kod Kufre, a 33 na dva postrojenja u Jalu – Crosco je ove godine iskoristio i u Siriji, gdje je zbog dislociranosti postrojenja i većeg broja ljudi razvijeno više planova za evakuaciju radnika. Međutim, najveći problem za tvrtku je to što osiguravajuće kuće ne pokrivaju osiguranje od ratnog rizika, zaključio je Vrban.

Podizanje svijesti
Na seminaru o utjecaju terorističkih djelovanja na poslovanje Sunčanica Skupnjak-Kapić, direktorica Sektora za međunarodne odnose HGK, istaknula je da je bitno podizati svijest gospodarstvenika o ovoj temi. Govoreći o suvremenom terorizmu i sigurnosti poslovanja, Mirko Bilandžić, docent zagrebačkog Filozofskog fakulteta, naglasio je da je sigurnost preduvjet ukupnog razvoja te da u suzbijanju terorizma bitna simbioza gospodarstva i države. “Terorizam koristi nasilje kao sredstvo. Nasilje nije krajnji cilj već sredstvo za ostvarenje cilja”, kaže Bilandžić te dodaje da je terorizam jedan od najopasnijih globalnih fenomena. “Ulaganje u sigurnost nije gubitak profita već ulaganje u budućnost, a sigurnost je izvor konkurentske nadmoći”, napominje Bilandžić.

Sustav nacionalne sigurnosti
Pavle Kalinić, pročelnik Gradskog ureda za upravljanje u hitnim situacijama Grada Zagreba, osvrnuo se na terorizam kroz povijest te naglasio europsku ovisnost o ruskoj nafti, strateškoj važnosti zbog naftnih polja Kaspijskog bazena te sukobima na Bliskom istoku. Govoreći o suvremenim ugrozama Zvonko Orehovec, profesor na Visokoj školi za sigurnost, napominje da se vode nove borbe za kontrolu elemenata životnog okružja u kojem prevladava kontrola kritičnih infrastruktura, zaštita okoliša i elemenata gospodarske sigurnosti. “Potrebna je uspostava sustava nacionalne sigurnosti koji se temelji na strukturi oružane, civilne i gospodarske obrane te elementima unutarnje sigurnosti, što je od presudnog značaja za opstanak nacije i države”, smatra Orehovec.

Opća opasnot

U godinu dana 11.604 terorističkih napada
Mirko Bilandžić, docent sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta, navodi da je od 1968. godine u svijetu zabilježeno 115.000 terorističkih napada te 648 terorističkih organizacija, od kojih je 380 aktivno i danas. Samo u 2010. godini zabilježeno je 11.604 terorističkih napada u 72 države pri čemu je stradala 49.901 osoba, a od toga je bilo 13.186 smrtno stradalih, kaže Bilandžić.