Dragutin Lesar (Klub Hrvatskih laburista – stranke rada) oštro se u današnjoj saborskoj raspravi usprotivio Prijedlogu zakona o poticanju zapošljavanja rekavši kako je on sredstvo rušenja cijene rada.

“Taj će zakon smanjiti cijenu rada i prosječnu plaću u Hrvatskoj za najmanje pet posto, a najavljeni raskidi kolektivnih ugovora koji će započeti u javnom, a po efektu domina, preliti se u privatni sektor, na taj pad cijena rada utjecat će za još pet do deset posto“, ustvrdio je Lesar. U Hrvatskoj, po Lesarovim riječima imamo zaposlenike, službenike, namještenike, radnike, pripravnike, a sada ćemo imati i najamnike. Po njegovoj ocjeni, u Hrvatskoj poslodavci ne ulažu ni 15 posto ukupnih troškova za osposobljavanje svojih radnika, dok u EU ta brojka doseže 65 posto. Jedino djeca bogatih mogu putovati na posao i raditi besplatno, rekao je Lesar dodajući kako će država davati naknadu za rad od 1600 kuna mjesečno čime će oni za kapitalista moći raditi besplatno.

Lesar se zapitao i što će biti s ugovorima na određeno vrijeme, odnosno onim poslodavcima koji imaju 85 posto takvih ljudi. Upozorio je i kako u Hrvatskoj nema kataloga potreba radne snage. “Dokle god ga nemamo pucamo u prazno i osposobljavamo radnike za burzu“, poručio je Lesar. Složio se s ministrom rada Mirandom Mrsićem da u nekim zemljama EU postoje takvi modeli zapošljavanja, ali da su samo dio ukupnog projekta otvaranja novih radnih mjesta i točno propisane profesije zanimanje i struke. Lesar je podsjetio i da je Međunarodna organizacija rada, čiji je član i Hrvatska, upozorila da mjere štednje i takva gospodarska politika dovode do velikog rasta nezaposlenosti, pad plaća i standarda te da hitno interveniraju povećanjem minimalnih plaća, pa je ujedno pozvao ministra Mrsića da to i učini. Ministar Mrsić rekao je kako se neće maskirati broj nezaposlenih, jer će se u svakom trenutku znati koliko se ljudi tom mjerom zaposlilo, ali da je nezaposlenost refleks gospodarske situacije u Hrvatskoj.

Uvijek postoji mogućnost zloporabe i zato je Zavod za zapošljavanje taj koji sklapa ugovor s poslodavcem i provjerava ima li dovoljno kapaciteta i znanja nakon što se prijavi na natječaj. Nakon što mu Zavod pošalje ljude poslodavac odabire one koji će nastaviti raditi, pojasnio je Mrsić. Damir Kajin (Klub IDS-a) rekao je predloženi zakon apsolutno treba podržati, iako nije idealan, ali je prihvatljiv. Ne može samo taj zakon promijeniti stanje na bolje, ali će nekome pružiti kakvu takvu šansu i stoga ga ne treba a priori osporavati, drži Kajin.

Po njegovim riječima radi se o zakonu o zapošljavanju u javnom sektoru, jer osobno sumnja da mali privatni sektor može preokrenuti trendove u Hrvatskoj. Po njegovoj ocjeni Hrvatska gospodarske i parametre zaposlenosti neće dostići prije 2018. uz uvjet da se ove godine zabilježi rast BDP-a. Ne dogodi li se rast, pitanje je što će biti i te 2018., drži Kajin. Upozorio je i na unutarnju nelikvidnost veću od 55 milijardi kuna. Kajin je istaknuo kako je učinjen strašan udar na građane u posljednjih nekoliko mjeseci – porast PDV-a sa 23 na 25 posto, rast cijena električne energije, plina, naftnih derivata. Srđan Gjurković (Klub HNS-a) ocijenio je kako predložene mjere nisu krucijalne, ali osiguravaju prvenstveno mladima, njih više od 60 tisuća, koji nemaju radnog iskustva da ga steknu.

(Hina/pd)