Predavač je na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu i autor knjige Interaktivni marketing, a aktivno surađuje u nastavi i na istraživačkim projektima mnogih sveučilišta. Nagrađen je brojnim nagradama, a Europska marketinška akademija i konzultantsko poduzeće McKinsey njegovu doktorsku disertaciju nagradilo je kao drugu najbolju disertaciju iz marketinga u svijetu u 2010. Riječ je o Goranu Vlašiću koji je i jedan je od predavača na festivalu oglašavanja IdejiX koja se 11. i 12. svibnja održava u Umagu. Na njemu će prezentirati ključne ideje na temu usporedbe strategije prilagodbe tržištu i strategije razvoja tražišta, a za Poslovni dnevnik govori o marketinškom tržištu u Hrvatskoj.

Kako biste ocijenili današnje marketinško tržište u Hrvatskoj?
Marketinško tržište u Hrvatskoj, posebno pod utjecajem krize, trenutno traži nekoliko intervencija kako bi se razvijalo. Potrebno je razviti tržište rada marketinškuh stručnjaka kako bi agencije i klijenti imali stukturirani pristup kvalitetnom kadru. Tek kvalitetan kadar je u stanju raditi na razvoju tržišta, kao i nastupu poduzeća na međunarodnim tržištima. Osim toga, potrebno je snažnije povezati teorijska i praktična znanja kako se marketing ne bi fokusirao na praćenje trendova već razumijevanje pozadinskih procesa koji omogućavaju određene reakcije. Treći dio je fokus na marketinške mjere uspješnosti koje impliciraju očekivani uspjeh poduzeća, za razliku od financijskih mjera koje se fokusiraju na prošli uspjeh poduzeća. Također, marketinške mjere trebaju se razvijati kako bi se fokusirale na efikasnost kampanja u ostvarivanju ciljeva, s ciljem konkretiziranja učinaka. Četvrti aspekt je da je potrebno bolje povezati sve sudionike. Agencije trebaju biti strateški partneri kompanijama, suradnjom poduzeća i agencija na strateškoj razini pruža se mogućnost generiranja novih ideja, a mediji trebaju biti aktivno uključeni u kampanju, ne samo emitirati dostavljene sadržaj. Fakulteti, odnosno profesori mogu doprinjeti boljem razumijevanju tržišta i učinaka kampanja. Svi sudionici trebaju zajednički raditi na strateškoj razini koja se, tek kao posljedica, operacionalizira. Javlja se čak i potreba za promjenom poslovnog modela gdje će svi uključeni davati svoja “konzultantska znanja” a naplatu vršiti prema uspješnosti proizovda.

Mislite li da na tržištu imamo previše ili premalo marketinških stručnjaka?
Nije bit u broju marketinških stručnjaka već njihovoj kvaliteti. Prema istraživanjima koja sam i ja radio pokazuje se da su za odrađivanje kampanja na uobičajen način marketinški stručnjaci nepotrebni te da bolje takve aktivnosti odrađuju softverski alati. No, kvalitetni marketinški stručnjaci bitni su jer oni generiraju razvoj tržišta, nove strateške pomake, inoviraju proizvode i poslovanje i slično. Dakle, treba potaknuti profiliranje marketinških stručnjaka, “talenata” koji će biti nacionalno, regionalno i međunarodno priznati stručnjaci. Oni se trebaju fokusirati na stratešku razinu dok taktičku razinu mogu odrađivati “ostali”.

Možemo li predvidjeti kako će tehnologije utjecati na razvoj marketinga?
Tehnologija nije ključna sama po sebi već implikacije koje ima. Naime, interaktivne tehnologije osigurale su mogućnost identifikacije svakog pojedinog potrošača. No, to se prvenstveno interpretira tako da se rade cool interaktivni sadržaji, a zanemaruje se bit: preusmjeravanje načina razmišljanja s mase na pojedinca. Ne treba biti zaslijepljen tehnologijom već gledati kako nove tehnologije povezati s postojećim sustavima poduzeća i na taj način ostvariti optimalne rezultate. Tehnologije danas omgućavaju poduzećima da dobiju neprocjenjive informacije o potrošačima. Na primjer, poduzeća danas mogu doznati cjenovnu elastičnost svakog pojedinog potrošača. Time se omgućava savršena cjenovna diskriminacija svih potrošača i ostvaruje benefit i za poduzeće i za potrošača: poduzeća maksimiziraju dobiti, a potrošači dobiju ono što žele i što su spremni platiti. Poduzeća mogu razumjeti kako zajednice potrošača reagiraju, a ne samo pojedinci ili cjelokupna tržišta.

Postoji li uopće marketing koji nije interaktivan?
Postoji marketing koji nije interaktivan. Čak bih rekao da i dosta marketinških aktivnosti putem interaktivnih medija su, nažalost, neinteraktivni u svojoj biti.

Uključivanje potrošača

Koja je razlika između interaktivnog marketinga danas i nekada?
Interaktivnost nije dobra sama po sebi. Ona mora biti provođena s ciljem – i bez da postoji zasljepljenje tehnologijom. Interaktivnost podrazumjeva: Fokus na pojedinca, Uključivanje potrošača u smislu da interakcija bude korisna i/ili zabavna potrošaču, Prikupljanje informacija o potrošaču te korištenje informacija za personalizaciju odnosa s potrošačem. Ukoliko se informacije ne koriste, sama činjenica da se koriste interaktivni mediji ne implicira interaktivnost marketinga. Dakle, marketing ne postaje interaktivan korištenjem interaktivnih medija već implementacijom principa interaktivnog marketinga.

promo

Hrvatska digitalizirala sustav prijevoza opasnih tvari

promo

Budućnost bankarstva je u dobrom korisničkom iskustvu