Na valutnim je tržištima prošloga tjedna tečaj eura znatno pao, što je posljedica niza podataka koji nagovješćuju dublju i dužu recesiju u eurozoni nego što se prvotno očekivalo.

Cijena eura prema američkoj valuti pala je prošloga tjedna 1,27 posto, na 1,3084 dolara. U odnosu na japansku valutu, tečaj eura potonuo je 1,79 posto, na 104,45 jena. I američka je valuta oslabila prema japanskoj, pa je cijena dolara pala 0,50 posto, na 79,85 jena. Pad tečaja eura posljedica je niza pokazatelja da gospodarstvo eurozone sve dublje klizi u recesiju. Izvješće utjecajnog londonskog instituta Markit pokazalo je da se pad aktivnosti u industrijskom sektoru, nakon rubnih zemalja eurozone, učvrstio i u ključnim zemljama, poput Njemačke i Francuske.

Podaci iz Njemačke, Španjolske i Francuske pokazali su značajan pad aktivnosti u industrijskom sektoru, a talijanska industrijska proizvodnja zabilježila je znatno veći pad nego što se očekivalo. Prema podacima Markita, pale su i aktivnosti u uslužnom sektoru eurozone, dok je europski statistički ured Eurostat izvijestio da je stopa nezaposlenosti dosegnula rekordnih 10,9 posto. Euro je bio pod pritiskom i zbog predstojećih izbora u Francuskoj i Grčkoj jer je francuski predsjednički kandidat Francois Hollande, koji vodi u anketama, obećao da će preusmjeriti pozornost na poticanje rasta. Strahuje se da bi to moglo izazvati napetosti u njemačko-francuskim odnosima. Nepredvidivost je izraženija u slučaju izbora u Grčkoj, jer se procjenjuje da će dvije vodeće stranke koje podupiru uvjete iz programa međunarodne pomoći u slučaju koalicije imati tek tijesnu većinu nad strankama koje se tim uvjetima protive.

Dolar se, pak, pod pritiskom našao u petak, nakon što je objavljeno da je u travnju u SAD-u otvoreno samo 115.000 novih radnih mjesta, znatno manje nego što su analitičari očekivali. Razočaravajuća brojka oživjela je strahovanja da američki gospodarski rast posustaje te potaknula očekivanja da će američka središnja banka Fed dodatno ublažiti monetarnu politiku. S druge strane, u Europi se zasad ne očekuje labavljenje monetarne politike. Nakon što je Europska središnja banka u četvrtak na sastanku u Barceloni zadržala ključne kamatne stope u eurozoni na rekordno niskih jedan posto, njezin čelnik Mario Draghi kazao je da će se gospodarstvo eurozone u ovoj godini vjerojatno oporaviti, iako su prisutni i rizici od pada aktivnosti. “Ukupno je Draghijev nastup bio manje intoniran u smjeru mogućeg ECB-ovog snižavanja kamata nego što se očekivalo”, tumači Greg Moore iz TD Securitiesa.

(Hina/pd)