Trenutačno jedna od najaktualnijih tema u Hrvatskoj su Kinezi sa svojom ponudom za gradnju nizinske pruge od mađarske granice do Rijeke. Ponuda je navodno teška četiri milijarde eura. U četvrtak dan je započeo velikim prosvjedom radnika HŽ Infrastrukture, a na sjednici Vlade govorilo se o restrukturiranju Hrvatskih željeznica. O svim tim temama, ali i budućnosti HŽ Infrastrukture i njoj ovisnih društava, razgovarali smo s predsjednikom Uprave HŽ Infrastrukture Darkom Peričićem.

Četiri sindikata koji djeluju u HŽ-u organizirali su u četvrtak prosvjed na kojem su izrazili nezadovoljstvo planom restrukturiranja Uprave HŽ Infrastrukture. Sindikati tvrde da, po naputku Ministarstva prometa i infrastrukture, želite proglasiti viškom oko 1200 radnika, bez jasnih kriterija. Postoje li kriteriji za otkaze?
Sastao sam se u četvrtak s predstavnicima četiriju sindikata koji djeluju u HŽ Infrastrukturi. Razmotrit ćemo njihove zahtjeve, pa ćemo sljedeći tjedan nastaviti socijalni dijalog. Uvažavajući činjenicu da socijalni partneri imaju pravo izraziti svoj stav kroz prosvjede, nadamo se da će sindikati partnerski prihvatiti plan restrukturiranja te da ćemo zajednički doći do dogovora kako bi se riješila teška i složena situacija u kojoj se naša tvrtka trenutačno nalazi.

Vlada je na sjednici odlučila o daljnjoj podjeli tvrtke HŽ-Hrvatske željeznice. Koje su novosti i što to znači za HŽ infrastrukturu i njezina ovisna društva?
Izmjene navedenog zakona neće utjecati na HŽ Infrastruk-turu, ali će omogućiti restrukturiranje drugih društava u sklopu HŽ-ova Holdinga.

Postoji li mogućnost da Hrvatska pristane na kineske uvjete primjerice da dovedu 20.000 svojih radnika?
HŽ Infrastruktura po ugovoru s državom samo upravlja željezničkim prugama u Hrvatskoj i za takva pitanja nije mjerodavna.

Koja biste tri projekta HŽ Infrastrukture izdvojili kao trenutno najveća?
Među tri najvažnija projekta svakako je gradnja nizinske pruge. Prema planovima ona bi trebala biti izgrađena do 2026. godine. Moguće je da gradnja bude završena i ranije ovisno o financiranju. Prema sadašnjim projekcijama troškovi izgradnje su 4,5 milijardi eura. Drugi projekt je gradnja pruge Podsused – Samobor. Gradit ćemo novu prugu koja bi trebala biti izgrađena do 2016., a stajat će oko 65 milijuna eura. Tu je i rekonstrukcija i elektrifikacija pruge Zaprešić – Zabok. Što bi također trebalo biti gotovo do 2016., a cijena je oko 68 milijuna eura.

Iskorištavate li maksimalno sredstva koja su vam na raspolaganju iz pretpristupnih fondova EU?
Kod pretpristupnih fondova omjer sredstava za određene projekte bio je oko 2/3 iz državnog proračuna, a 1/3 iz pretpristupnih fondova. Od projekata koji su u tijeku, primjerice projekt izmjene signalno- sigurnosnih uređaja na Zagreb Glavnom kolodvoru, 85% povlači se iz IPA-fonda, a 15% iz državnog proračuna. Takva podjela je i na projektu remonta i sanacije pruge Novska – Okučani te na projektu nadogradnje i obnove željezničke pruge Dugo Selo – Novska. Kod kohezijskih i strukturnih fondova također očekujemo da će oko 85% sredstava biti povučeno iz fondova, a ostatak iz državnog proračuna.

Što će vam biti najveći izazov za mandata na čelu HŽ Infrastrukture?
Treba tvrtku restrukturirati i vratiti na zdrave temelje. Jedan od prioriteta su mi zadovoljni radnici HŽ Infrastrukture.

Nedavno ste izjavili da u njoj ima 650 zaposlenih viška. Kako ste došli do te brojke?
Svi znamo da ovako više ne možemo dalje. Prema postojećoj sistematizaciji HŽ Infrastruktura ima 8194 radnih mjesta, no nisu sva popunjena. U HŽ Infrastrukturi je trenutno zaposleno 6823 radnika, te njih 951 u ovisnim društvima HŽ Infrastrukture. Prijedlogom nove organizacije predviđeno je 6774 radnih mjesta. Planiramo smanjiti broj zaposlenih za oko 650 djelatnika. Novom organizacijom u planu je ukidanje nepopunjenih i nepotrebnih radnih mjesta te racionalizacija tehnološkog procesa.

Visoka razina logističke zrelosti

Logistika kao motor rasta: konkurentska prednost danas se gradi u lancu opskrbe

Pokreni nešto svoje

Kako biti dobar roditelj u vremenu digitalizacije i umjetne inteligencije?

Nedavno ste rekli i da su tvrtke kćeri HŽ Infrastrukture u lošem stanju: da su dvije zrele za stečaj, da bi jedna išla u prodaju, a da dvije imaju stabilnu poziciju na tržištu…
Provode se opsežne analize, ali zasad mogu reći da će tvrtka PROREG zbog lošeg poslovanja ići u stečaj. Za tvrtku Remont i održavanje pruga čekamo godišnje izvješće nakon čega ćemo odlučiti o daljnjim koracima. Tvrtke Pružne građevine i POSIT nastavljaju s poslovanjem. Tvrtka Željezničko ugostiteljstvo ide u prodaju. Prije objave natječaja za prodaju tog društva, restrukturirat ćemo ga tako da Croatia-express pripojimo HŽ Putničkom prijevozu, dok ćemo restorane ponuditi u zakup. Prodali bi i hotele.

Kada se može očekivati nastavak razdvajanja HŽ Infrastrukture od HŽ Holdinga?
Neovisnost HŽ Infrastrukture definirana je Zakonom o željeznici. Hoće li se HŽ Infrastruktura u potpunosti odvojiti od Holdinga ovisi o volji vlasnika, odnosno Vlade. Iskustva su različita; u nekima je željeznica organizirana kao holding, dok je u nekima Infrastruktura izdvojena i samostalna. I jedan i drugi model je dobar ako je kvalitetno proveden. Primjerice, Španjolske željeznice (RENFE), jedne od možda najboljih željeznica u Europi, imaju potpuno izdvojenu Infrastukturu, a gotovo jednako dobre Švicarske savezne željeznice organizirane su kao holding.

Imaju li profesionalni sindikalni čelnici previsoke plaće? Spominju se brojke od 19.071 do 22.406 kuna bruto.
Kolektivnim ugovorom dogovorene su plaće sindikalista. Tijekom novih pregovora očekujemo da će se dosadašnji uvjeti u nešto promijeniti. Naša obveza kao poslodavca je isplaćivanje plaća sindikalistima prema Kolektivnom ugovoru, no ulaskom u EU odnosi sindikata i poslodavca bitno će se promijeniti. Sindikati morat će sami osigurati novac za plaće svojim čelnicima.