Izmjenama Zakona o javnom okupljanju, o kojem raspravljaju danas zastupnici u Hrvatskom saboru, predlaže se da se ponovno dopusti javno okupljanje na Markovu trgu i to do 1500 sudionika na deset metara od sjedišta Hrvatskoga sabora, vlade i Ustavnog suda.

Ministar unutarnjih poslova Ranko Ostojić pojasnio je kako bi se takvi skupovi mogli održavati između osam i 22 sata, a morali bi se najaviti pet dana ili u iznimnim situacijama 48 sati prije održavanja skupa. U obrazloženju prijedloga navodi se da se izmjenama i dopunama nastojalo pomiriti više suprotstavljenih prava te se predlaže pravo na mirno okupljanje i javni prosvjed ograničiti na deset metara od zgrada u kojima je sjedište Sabora, Vlade RH i Ustavnog suda, a propisuju se prilazi iz kojih je dopušten pristup Trgu sv. Marka. Grad Zagreb će, rekao je Ostojić, na primjeren način obilježiti i vidljivo označiti prostor za održavanje mirnog okupljanja i javnog prosvjeda na tom trgu.

„Namjera je da se omogući pravo građana da prenesu poruke vezane uz politička, socijalna i nacionalna uvjerenja i ciljeve na adresu Hrvatskog sabora ili vlade“, rekao je ministar unutarnjih poslova. Brisanjem odredbe prema kojoj se mirnim prosvjedom moglo smatrati okupljanje i manje od 20 osoba omogućeno je da se poruke prenesu i bez prijavljivanja te da manji broj građana može prenijeti poruku i izraziti svoja politička, socijalna i druga uvjerenja.

Izmjenama i dopunama Zakona o javnom okupljanju uvode se ograničenja prava na slobodu javnog okupljanja, no predlagatelj smatra da su ta ograničenja razmjerna potrebama zaštite od terorizma, zaštite državne sigurnosti te zaštite sigurnosti i prava drugih. Ograničenje u pogledu broja sudionika i prostora na kojem je je moguće mirno okupljanje i javni prosvjed nužno je radi zaštite štićenih osoba i objekata u Republici Hrvatskoj te zaštite predsjednika i premijera drugih država koji borave na području Republike Hrvatske. Trg sv. Marka svojim oblikom i prostornim položajem iznimno je neprikladno mjesto za održavanje skupova i zaštitu osoba, objekata i imovine, propisanu Uredbom o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora.

Osim toga, zaštita od terorizma i zaštita najviših dužnosnika Republike Hrvatske te predsjednika i premijera stranih država poseban je aspekt interesa državne sigurnosti, a zaštita od terorizma međunarodno je preuzeta obaveza pretočena u Uredbu o utvrđivanju poslova protuobavještajne zaštite i osiguranja određenih osoba, objekata i prostora. Nametanje ograničenja pravu na slobodu javnog okupljanja u blizini štićenih objekata Hrvatskoga sabora, Vlade Republike Hrvatske i Ustavnog suda nužno je zbog provođenja obveza o zaštiti i osiguranju.

(Hina/pd)