Dok se poduzetnici žale da su gladni kredita te da banke pate od manjka financijskog patriotizma, bankari uzvraćaju da je dobrih i kvalitetnih projekata premalo. Stoga je jedini način da banke naprave jači iskorak u kreditiranju, povećaju kvalitetu projekata i ojačaju snagu poduzetnika kako bi mogli podijeliti rizik s bankom. Poručeno je na okruglom stolu magazina Banka, koji se bavio temom “Koga će banke kreditirati?” i mogućnostima da banke i Hrvatska banka za obnovu i razvitak (HBOR) jače podupru gospodarstvo. Okrugli stol još je jedanput potvrdio koliko je međusobno (ne)razumijevanje banaka i poduzetnika. Banke, očito je, smatraju da same preuzimaju većinu rizika te da bi u diobi više trebali sudjelovati sami poduzetnici, što teško mogu kad ih većina ima minimalni temeljni kapital od 20.000 kuna.

Upitna kvaliteta
Direktor poduzetničkog bankarstva Zagrebačke banke Nenad Mećava istaknuo je da “banke u Hrvatskoj su univerzalne, što znači da se osim kreditiranja bave i prikupljanjem depozita”. To znači, kaže Mećava, da se od banaka očekuje stabilnost i sigurnost pa poduzetnici pri podizanju kredita moraju biti spremni na podjelu rizika, što je zajedno s vlastitim kapitalom put prema popuštanju kreditnih uvjeta. Dok direktorica Centra za poduzetništvo, inovacije i tehnološki razvoj Tajana Kesić-Šapić smatra da su poduzetnici, posebno početnici te oni koji jače rastu i izvoznici, gladni kredita i teško do njih dolaze, Mećava ne dijeli njezino mišljenje upozoravajući da je iz bankarske perspektive malo kvalitetnih projekata koje bi banke bile sklone poduprijeti.

Potencijala ima
Na tom je tragu i predsjednik Uprave Banco Popolare Goran Gazivoda, koji je, poput prije nekoliko mjeseci čelnika PBZ-a Bože Prke, istaknuo da je tek “20 posto poduzetnika u Hrvatskoj kreditno sposobno” te da je potražnja za kreditima u padu. Potencijala, međutim, ima u energetici, proizvodnji i poljoprivredi, ističe direktor sektora gospodarstva Erste & Steiermärkische banke Vladimir Kristijan. “Garancije za kredite su prestroge i zato mnogi poduzetnici koji bi mogli raditi to ne čine”, požalio se predsjednik Uprave DIV-a Tomislav Debeljak ustvrdivši da kod banaka nedostaje “financijskog patriotizma”. Prema HNB-ovoj projekciji, nefinancijski sektor ove bi godine od banaka mogao dobiti 9,5 mlrd. kuna, 4% više nego lani. Krediti tvrtkama u tom scenariju porasli bi 7,5% u što je uključena trećina od planiranih 8 milijardi kuna koliko je realno za odobravanje u idućih osam mjeseci, a HBOR će poduzetnicima plasirati 6,9 milijardi kuna u 2012.