Iako su iz Vlade ranije najavljivali da će međunarodni natječaj za koncesije za istraživanje nafte i plina na istražnim prostorima “Sava”, “Drava” i “Sjeverozapadna Hrvatska” biti objavljen do ljeta, dakle uskoro, čini se da je došlo do pomicanja roka. Prije natječaja, naime, čeka se novi Zakon o rudarstvu koji još treba proći i provjeru u Bruxellesu.

U Ministarstvu gospodarstva nismo dobili odgovor kada ide objava natječaja za koji će biti, očekuje se, interesa stranih kompanija. Kažu samo da su proveli pripremne radnje za provođenje javnog natječaja, te da intenzivno rade na izradi novog Zakona o rudarstvu. Hrvatska će ovime prvi put ponuditi rudna bogatstva i stranim naftnim tvrtkama radi ulaganja u istraživanja i proizvodnju. Posrijedi su polja koja čine oko 60 posto kontinentalnog područja, pa će trebati uložiti desetine milijuna dolara. Interes je države da ih bude što više i da pronađu naftu i plin. Novi rudarski zakon, pak, svakoj kompaniji koja otkrije nalazišta nafte i plina isplativa za proizvodnju trebao bi jamčiti i koncesiju za proizvodnju, s obvezom na eksploataciju i rokovima. Ina je tu u neizvjesnoj situaciji još od prošlogodišnjeg gubitka tri koncesije za istražna prava u kontinentalnoj Hrvatskoj koje joj je država oduzela zbog zanemarivanja obveza. Najavila je da ima plan intenzivnih ulaganja u istraživanje, a posebno ističe da se on tiče kontinentalne Hrvatske. Na plan ulaganja u istraživanja pozvao je ovih dana i Zoltan Adolt, predsjednik Uprave Ine, no za punu realizaciju morat će pričekati natječaj. Izvjesno je pak da može krenuti s ulaganjem u satelitsko polje Selec u blizini Zagreba, za što im, navode, ne treba koncesija. “Vjerujem da Hrvatska ima mnogo potencijala. Interes za istražna prava trebao bi biti velik”, rekao nam je Davor Štern, predsjednik Nadzornog odbora Ine. Istog je mišljenja i naftni stručnjak Jasminko Umićević. On je naveo da se “dokazano radi o velikim rudnim bogatstvima koje je sada lakše istraživati jer visoke cijene nafte stvaraju dovoljno prostora i za ulaganja i za profit”.

Pozdravlja što će novi rudarski zakon ispraviti apsurde: “Potrošite milijune dolara na istraživanje, pa kada nađete naftu morate se natjecati i za koncesiju za proizvodnju. To će se izmijeniti tako da onaj tko pronađe naftu ostaje u igri!” Milanovićeva Vlada početkom 2012. poništila je natječaj za istraživanje ugljikovodika koji je 5. prosinca, nakon izbora, raspisala tehnička vlada. Kao razlog naveden je kratki rok za prijave koji nije dovoljan za kvalitetne ponude. Neslužbeno, pravi problem bila je loše pripremeljena natječajna dokumentacija kojom je navodno favorizirana Ina. Činjenica je da on nije bio objavljen niti u jednom svjetskom mediju nego samo u Narodnim novinama. Dokumentaciju su otkupili Ina i ruski Zarubežnjeft, te Vis-Viridis i CEOC. Ruska državna naftna kompanija u suradnji s Janafom (koji je po nalogu bivše Vlade kupio 10% u novoj tvrtki Zarubežnjeft Adria) pokazala je interes za devet lokacija od kojih je dio istraživala Ina. Za uvjete dobivanja koncesija još su se zanimale tri mađarske i jedna kanadska tvrtka, te Geofizika i Naftna industrija Srbije u vlasništvu Gazproma koji je od planova u RH odustao.

Mišljenje stručnjaka

Koncesije drastično poskupiti
Novim Zakonom o rudarstvu redefinirat će se koncesijske naknada za proizvodnju uglikovodika. Sa sadašnjih 5 posto naknada bi se trebala popeti na 20 posto, kažu stručnjaci, a neki tvrde da naknada treba biti i daleko viša. Prema Davoru Šternu, trebala bi iznositi između 40 i 50 posto. “Nakon odbitka troška istraživanja naftna kompanija trebala bi dijelili prihod s državom”, kazao je Štern, dodavši da Rusija uzima svojih 75 posto.