“Imat ćemo najveći solarni park svijeta”, odjeknulo je ovog vikenda srpskim medijima. Srpski B92 izvijestio je naime kako će ugovor s državom biti potpisan ovog tjedna, nakon čega će MX grupa, treći najveći proizvođač solarne opreme u Europi, početi s gradnjom tvornice.

O točnom mjestu tvornice koja će proizvoditi opremu za solarni park koji će se prostirati na 3.000 hektara još se razmišlja, izvijestio je B92, dodavši kako je najvjerojatnije riječ o lokaciji 50 kilometara od Beograda prema jugu, jer su to prostori s dovoljnim brojem sunčanih sati tako da se može proizvoditi struja. “Sva energija koja se proizvede u ovom parku bit će namijenjena izvozu, mahom u zemlje Europske unije, i zato Srbija nema obavezu proizvođačima plaćati takozvane poticajne (feed in) tarife”, objasnio je za B92 Bojan Đurić, državni tajnik u tamošnjem Ministarstvu životne sredine, rudarstva i prostornog planiranja koje će u ime Vlade Srbije potpisati ugovor s investicionim fondom.

U isto vrijeme u Hrvatskoj se odvija sasvim druga priča.

Prošlog tjedna prvi potpredsjednik Vlade i ministar gospodarstva Radimir Čačić izjavio je kako država “neće dozvoliti da se Hrvatsku pljačka s ‘kvaziinvesticijama’ poput onih u solarnu energiju koja je devet puta skuplja od klasične energije”. Hrvatska je osmi uvoznik energije na svijetu, uvozimo preko 50 posto energije i potrošimo 400 milijuna eura godišnje, a to moramo promijeniti, poručio je Čačić.

Čačić kaže ‘ne’ pljački kroz investicije u solarnu energiju

Ova vijest “uznemirila” je tviteraše koji su se okomili na Vladu RH koja, prema njima, ne potiče obnovljive izvore energije, dok naši susjedi to uvelike rade. No, Vlada im odgovara da će poticati gradnju solarnih ćelija na krovovima, ulaganja stranih investitora s tim u vezi, ali neće davati poticaje za mizerne rezultate, piše Večernji list.

– Nema riječi o zabrani i “barijerama”. Prvi potpredsjednik Vlade napomenuo je da Hrvatska neće plaćati skupu solarnu energiju koja je osam do devet puta skuplja od struje koja se proizvede iz nafte i plina. Velika solarna polja Hrvatska ne može platiti, ali će poticati gradnju malih solarnih ćelija na krovovima. Ovakva bi ideja trebala rezultirati boljim rezultatima jer se ide na ruku ozbiljnijim proizvođačima – kaže se u objašnjenju Vlade koje je objavljeno na Twitteru.

Čačić je prošlog tjedna obećao da se cijena struje za gospodarstvo neće povećavati “jer bi time gospodarstvo postalo još manje konkurentno”. “U 2012. u energetici je moguće realizirati projekte od 1,8 milijardi kuna. Prostora ima jer, primjerice, koristimo 50 posto hidro potencijala. Moramo ići na realizaciju projekata Plomin II, Dubrovnik II, Ernestinovo, Slavonski Brod i Senj- Kosinj. Rafineriju Urinj treba preusmjeriti s nafte na plin. Za izgradnju LNG terminala strani koncesionar godinama nije ništa napravio, pa pregovaramo s Rusima i Izraelcima. Iskoristit ćemo i vjetar, za što postoje i strani interesenti, a General Electric želi kod nas proizvoditi teške metalne konstrukcije, što bi mogla postati nova brodogradnja. Za HEP imamo projekt od 150 mil. eura koji će financirati EBRD i EIB”, rekao je. Proizvodnja energije povezana je i s projektom Zagreb na Savi. “Izgradnja sustava koštala bi 1,2 mlrd. eura, a s podizanjem hidroelektrana umjesto grada kraj rijeke dobit ćemo grad na rijeci i 3,5 milijuna hektara površine”, tumačio je Čačić.

AKCIJA U TIJEKU

Evo gdje trenutno možete dobiti i preko 5.000 € popusta na novi auto

Nove dionice

Ne propustite novi val: Kako investirati u domaću grupaciju koja raste 38% godišnje?

Vlada otkupila dokumentaciju za LNG terminal

LNG na Krku – spas za Dioki?
Država je za 10 milijuna kuna otkupila projektnu dokumentaciju za LNG terminal na Krku od konzorcija Adria LNG, koji čine njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin, objavio je pred HUP-ovcima Čačić, ne iznoseći nikakve detalje osim da je gradnja LNG-a za Hrvatsku strateški projekt. No, osim buđenja optimizma da će se sam projekt konačno početi realizirati, ta je Čačićeva vijest odjeknula i u kontekstu rješavanja slučaja Dioki. Vlada je još prije mjesec dana najavila formiranje nove vlasničke strukture te tvrtke, u kojoj bi participirala država i ostali vjerovnici, ali od tada vlada potpuni muk o sudbini Diokija. Otkup LNG projekta, posebno nakon nedavnog posjeta Čačića Rusiji, tumači se prvim korakom u deblokadi Diokija, koji u vlasništvu ima lokaciju predviđenu za smještaj LNG terminala. O njezinoj je prodaji kao spasonosnom rješenju za Dioki pregovarao i bivši vlasnik Robert Ježić, ali je traženih 80 milijuna eura bila previsoka cijena za Danka Končara. (M. Brnić)

(pd)