EN DE

‘Nismo za kvaziinvesticije u solarnu energiju, 9 puta je skuplja od klasične’

Autor: Saša Paparella,VLM
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Proizvodnja konstrukcija za vjetroelektrane mogla bi za nas biti nova brodogradnja, smatra Radimir Čačić

Hrvatska je osmi uvoznik energije na svijetu, uvozimo preko 50 posto energije i potrošimo 400 milijuna eura godišnje, a to moramo promijeniti. Vlada će podržavati investicije u energetiku, ali ne i kvaziinvesticije u solarnu energiju koja je devet puta skuplja od klasične energije, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić na susretu s poduzetnicima u petak.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Obećao je da se cijena struje za gospodarstvo neće povećavati “jer bi time gospodarstvo postalo još manje konkurentno”. “U 2012. u energetici je moguće realizirati projekte od 1,8 milijardi kuna. Prostora ima jer, primjerice, koristimo 50 posto hidro potencijala. Moramo ići na realizaciju projekata Plomin II, Dubrovnik II, Ernestinovo, Slavonski Brod i Senj- Kosinj. Rafineriju Urinj treba preusmjeriti s nafte na plin. Za izgradnju LNG terminala strani koncesionar godinama nije ništa napravio, pa pregovaramo s Rusima i Izraelcima. Iskoristit ćemo i vjetar, za što postoje i strani interesenti, a General Electric želi kod nas proizvoditi teške metalne konstrukcije, što bi mogla postati nova brodogradnja. Za HEP imamo projekt od 150 mil. eura koji će financirati EBRD i EIB”, rekao je. Proizvodnja energije povezana je i s projektom Zagreb na Savi. “Izgradnja sustava koštala bi 1,2 mlrd. eura, a s podizanjem hidroelektrana umjesto grada kraj rijeke dobit ćemo grad na rijeci i 3,5 milijuna hektara površine”, tumačio je Čačić.

Hrvatska je osmi uvoznik energije na svijetu, uvozimo preko 50 posto energije i potrošimo 400 milijuna eura godišnje, a to moramo promijeniti. Vlada će podržavati investicije u energetiku, ali ne i kvaziinvesticije u solarnu energiju koja je devet puta skuplja od klasične energije, rekao je prvi potpredsjednik Vlade Radimir Čačić na susretu s poduzetnicima u petak.

Obećao je da se cijena struje za gospodarstvo neće povećavati “jer bi time gospodarstvo postalo još manje konkurentno”. “U 2012. u energetici je moguće realizirati projekte od 1,8 milijardi kuna. Prostora ima jer, primjerice, koristimo 50 posto hidro potencijala. Moramo ići na realizaciju projekata Plomin II, Dubrovnik II, Ernestinovo, Slavonski Brod i Senj- Kosinj. Rafineriju Urinj treba preusmjeriti s nafte na plin. Za izgradnju LNG terminala strani koncesionar godinama nije ništa napravio, pa pregovaramo s Rusima i Izraelcima. Iskoristit ćemo i vjetar, za što postoje i strani interesenti, a General Electric želi kod nas proizvoditi teške metalne konstrukcije, što bi mogla postati nova brodogradnja. Za HEP imamo projekt od 150 mil. eura koji će financirati EBRD i EIB”, rekao je. Proizvodnja energije povezana je i s projektom Zagreb na Savi. “Izgradnja sustava koštala bi 1,2 mlrd. eura, a s podizanjem hidroelektrana umjesto grada kraj rijeke dobit ćemo grad na rijeci i 3,5 milijuna hektara površine”, tumačio je Čačić.

Vlada otkupila dokumentaciju za LNG terminal

LNG na Krku – spas za Dioki?
Država je za 10 milijuna kuna otkupila projektnu dokumentaciju za LNG terminal na Krku od konzorcija Adria LNG, koji čine njemački E.ON, francuski Total, austrijski OMV i slovenski Geoplin, objavio je pred HUP-ovcima Čačić, ne iznoseći nikakve detalje osim da je gradnja LNG-a za Hrvatsku strateški projekt. No, osim buđenja optimizma da će se sam projekt konačno početi realizirati, ta je Čačićeva vijest odjeknula i u kontekstu rješavanja slučaja Dioki. Vlada je još prije mjesec dana najavila formiranje nove vlasničke strukture te tvrtke, u kojoj bi participirala država i ostali vjerovnici, ali od tada vlada potpuni muk o sudbini Diokija. Otkup LNG projekta, posebno nakon nedavnog posjeta Čačića Rusiji, tumači se prvim korakom u deblokadi Diokija, koji u vlasništvu ima lokaciju predviđenu za smještaj LNG terminala. O njezinoj je prodaji kao spasonosnom rješenju za Dioki pregovarao i bivši vlasnik Robert Ježić, ali je traženih 80 milijuna eura bila previsoka cijena za Danka Končara. (M. Brnić)

Autor: Saša Paparella,VLM
22. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close