EN DE

‘Kriza u EU nije samo ekonomska, ona može ugroziti socijalnu koheziju’

Autor: Poslovni.hr
21. travanj 2012. u 14:50
Podijeli članak —

Predsjednici parlamenata zemalja članica Europske unije i zamalja kandidatkinja upozorili su u subotu na kraju dvodnevne konferencije u Varšavi, da kriza u Europskoj uniji nije samo gospodarska, nego ima i dimenziju koja može ugroziti socijalnu koheziju Europske unije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

„Kriza u Europskoj uniji nije samo ekonomska i financijska, nego ima i socijalnu dimenziju, koja može ugroziti socijalnu koheziju unije“, stoji , uz ostalo, u zaključcima Varšavske konferencije. Ponovljeno je da je unija zasnovana na zajedničkim vrijednostima i da se ciljevi mogu postići samo kroz zajedničko djelovanje članica, te je istaknuto da krizu treba upotrijebiti za jačanje zajedničkog djelovanja. Sudionici konferencije raspravljali su o parlamentarnom nadzoru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), a zaključeno je da će se u tu svrhu oformiti međuparlamentarna konferencija koja će zasjedati svakih šest mjeseci u zemlji predsjedateljici EU.

Predsjednici parlamenata zemalja članica Europske unije i zamalja kandidatkinja upozorili su u subotu na kraju dvodnevne konferencije u Varšavi, da kriza u Europskoj uniji nije samo gospodarska, nego ima i dimenziju koja može ugroziti socijalnu koheziju Europske unije.

„Kriza u Europskoj uniji nije samo ekonomska i financijska, nego ima i socijalnu dimenziju, koja može ugroziti socijalnu koheziju unije“, stoji , uz ostalo, u zaključcima Varšavske konferencije. Ponovljeno je da je unija zasnovana na zajedničkim vrijednostima i da se ciljevi mogu postići samo kroz zajedničko djelovanje članica, te je istaknuto da krizu treba upotrijebiti za jačanje zajedničkog djelovanja. Sudionici konferencije raspravljali su o parlamentarnom nadzoru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike (ZVSP) i Zajedničke sigurnosne i obrambene politike (ZSOP), a zaključeno je da će se u tu svrhu oformiti međuparlamentarna konferencija koja će zasjedati svakih šest mjeseci u zemlji predsjedateljici EU.

Na toj će konferenciji svaki nacionalni parlament zemalja članica EU imati po 6 članova, a Europski parlament 16 članova. Zemlje kandidatkinje i Norveška imat će po četiri zastupnika na konferenciji. Sudionici konferencije raspravljali su o implikacijama Ugovora o stabilnosti, koordinaciji i upravljanju u Ekonomskoj i monetarnoj Uniji po parlamente Europske unije, te pozdravili njegovo potpisivanje koje bi trebalo dovesti do financijske i ekonomske stabilizacije. Raspravljalo se i o odnosu Parlamenta, javnog mišljenja i medija te je, uz ostalo, ponovljeno je kako mediji imaju ključnu ulogu u djelovanju parlamentarne demokracije.

Hrvatsko se izaslanstvo, na čelu s potpredsjednikom Sabora Josipom Lekom, na marginama varšavskog skupa sastalo s većinom delegacija parlamenata članica EU i zemalja kandidata a na tim je sastancima pružena puna potpora pridruživanju Hrvatske Europskoj uniji. Ta je potpora pružena i u zaključcima Varšavske konferencije u kojima su predsjednici parlamenata preporučili parlamentima zemalja članica da dovrše ratifikacijski proces što je prije moguće kako bi Republika Hrvatska pristupila Europskoj uniji kada je i planirano, u srpnju 2013. godine.

(Hina/pd)

Autor: Poslovni.hr
21. travanj 2012. u 14:50
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Prepuštanjem vlasti bankama i velikim (multinacionalnim) korporacijama globalna ideja poprima zadnje crte. Politika dakle postaje jedino mjera kojom bi se srednji sloj i onaj ispod njega cijedio do beskrajnosti. Dizanjem cijena za sve i svašta bez obzira na bilo koga ili na bilo što u praksu pretvara geslo pod kojim plove a ono je “prihvati ovo i živi, ako ne možeš – bježi tamo gdje možeš ili crkni”. Ovaj svijet već dulje vrijeme ide u pogrešnom smjeru, velika većina ljudi postaje kolateralna žrtva ideje kako profit dolazi uvijek i u bilo koje vrijeme ispred pojedinca i njegovih potreba. Možda će se ta velika gomila, sve te “žrtve” probuditi kad im voda dođe do nosa. Trenutno im je do vrata ali nitko se još ne buni, za veliko zadovoljstvo onih koji profitiraju na njihovoj šteti.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close