EN DE

Bez menadžera bolnice osuđene na gubitke

Autor: Marija Crnjak
21. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —

Health management najrazvijeniji je u SAD-u, bolnice vode višečlane uprave, visokoobrazovani menadžeri koji financije imaju u malom prstu.

Brze promjene u sustavu zdravstva zahtjevaju nove školovane profesionalce koji potpuno razumiju procese u zdravstvu i organizacijske probleme te imaju znanja i vještine koje im omogućavaju upravljanje zdravstvenim ustanovama. Štoviše, zdravstvu koje svojim najvećim dijelom počiva na sustavu solidarnosti i “socijali”, a tek dijelom na tržišnom principu, i više nego u drugim granama gospodarstva potrebni su pojedinci koji su u stanju premostiti taj jaz. Ostvariti uštede u sustavu koji s jedne strane nije profitabilan, a s druge strane je sposoban progutati golema sredstva vještina je koja se, jednostavno, mora naučiti – samo oslanjanje na zdrav razum i intuiciju tu više ne pomaže.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Porast troškova
Napredak medicine i tehnologije te otkrića novih lijekova, naime, gotovo svakodnevno povećavaju troškove dijagnostike i liječenja. Napredak u medicini produljuje očekivano trajanje života tako da se povećava i broj pacijenata, pogotovo onih s kroničnim bolestima, najvećim potrošačima lijekova i najčešćim gostima bolničkih ustanova. Razvoj civilizacije i način života s time povezan – loša prehrana, premalo fizičkog kretanja, stres – stvaraju sve više pacijenata i sve više bolesti.Dakako, potrebe za educiranim kadrovima veće su u zemljama čije je zdravstvo jednim značajnim dijelom na tržištu pa menadžment “ima čime poslovati” – tamo gdje ima prihoda veća je odgovornost za njegovo raspoređivanje i trošenje. Zdravstvo u Sjedinjenim Državama u potpunosti funkcionira na tržišnom principu zbog čega je s druge strane Atlantika takozvani health management najrazvijeniji. Na Internetu su dostupna financijska izvješća za svaku američku bolnicu koja drži do sebe, a bolnice nerijetko funkcioniraju u sklopu velikih kompanija ili fondova koji imaju i osiguravateljsku kuću. Bolnice vode višečlane uprave, visokoeducirani menadžeri koji financije imaju u malom prstu. Pogreške u poslovanju ne opraštaju se tako lako – zbog nekoliko stotina dolara slijedi smjena, što upravitelje zdravstvenih ustanova preko Atlantika prisiljava na kontinuiranu edukaciju u vrhunskim ustanovama.

Brze promjene u sustavu zdravstva zahtjevaju nove školovane profesionalce koji potpuno razumiju procese u zdravstvu i organizacijske probleme te imaju znanja i vještine koje im omogućavaju upravljanje zdravstvenim ustanovama. Štoviše, zdravstvu koje svojim najvećim dijelom počiva na sustavu solidarnosti i “socijali”, a tek dijelom na tržišnom principu, i više nego u drugim granama gospodarstva potrebni su pojedinci koji su u stanju premostiti taj jaz. Ostvariti uštede u sustavu koji s jedne strane nije profitabilan, a s druge strane je sposoban progutati golema sredstva vještina je koja se, jednostavno, mora naučiti – samo oslanjanje na zdrav razum i intuiciju tu više ne pomaže.

Porast troškova
Napredak medicine i tehnologije te otkrića novih lijekova, naime, gotovo svakodnevno povećavaju troškove dijagnostike i liječenja. Napredak u medicini produljuje očekivano trajanje života tako da se povećava i broj pacijenata, pogotovo onih s kroničnim bolestima, najvećim potrošačima lijekova i najčešćim gostima bolničkih ustanova. Razvoj civilizacije i način života s time povezan – loša prehrana, premalo fizičkog kretanja, stres – stvaraju sve više pacijenata i sve više bolesti.Dakako, potrebe za educiranim kadrovima veće su u zemljama čije je zdravstvo jednim značajnim dijelom na tržištu pa menadžment “ima čime poslovati” – tamo gdje ima prihoda veća je odgovornost za njegovo raspoređivanje i trošenje. Zdravstvo u Sjedinjenim Državama u potpunosti funkcionira na tržišnom principu zbog čega je s druge strane Atlantika takozvani health management najrazvijeniji. Na Internetu su dostupna financijska izvješća za svaku američku bolnicu koja drži do sebe, a bolnice nerijetko funkcioniraju u sklopu velikih kompanija ili fondova koji imaju i osiguravateljsku kuću. Bolnice vode višečlane uprave, visokoeducirani menadžeri koji financije imaju u malom prstu. Pogreške u poslovanju ne opraštaju se tako lako – zbog nekoliko stotina dolara slijedi smjena, što upravitelje zdravstvenih ustanova preko Atlantika prisiljava na kontinuiranu edukaciju u vrhunskim ustanovama.

Popularni MBA
Međunarodni poslijediplomski program MBA (Masters of Business Administration) još je najpopularniji obrazovni program osobama na vodećim pozicijama u kompanijama, ali i u javnim ustanovama, uključujući i zdravstvo. Program su, dakako, osmislili Amerikanci, no već više godina MBA postoji i u Europi, uključujući Hrvatsku.Europa je prije otprilike dvadesetak godina ozbiljnije počela razmišljati o edukaciji top menadžera u zdravstvu. Jedan od inovatora u tom sektoru je frankfurtski Nations Health Career, škola akreditirana za MBA koja je razvila interkulturalni program koji nastoji ukloniti međunacionalne barijere na polju menadžmenta u zdravstvu. Makro i mikro ekonomija, međunarodno računovodstvo, korporativne financije, financijski menadžment, marketing menadžment, menadžment u tržišno orijentiranim bolnicama – neka su od područja koja pokriva njihov program. Program je poseban i po tome što prima polaznike iz cijelog svijeta, a uz diskusije o različitim zdravstvenim sustavima, uči i rješenjima, te otvara mogućnost međusobnih posjeta.

Obrazovanje u povojima
U Hrvatskoj je edukacija na polju menadžmenta u zdravstvu praktički u povojima – zasad postoje samo dva specijalizirana studija u Zagrebu i Rijeci, jedan dodiplomski i jedan poslijediplomski. Prva generacija od tridesetak studenata sada završava prvu godinu petogodišnjeg Studija organizacije, planiranja i upravljanja u zdravstvu na Sveučilištu u Rijeci. Školuju se za planiranje, upravljanje i rukovođenje zadaćama i resursima u zdravstvu. Polaznici bi trebali dobiti dovoljno znanja za analizu podataka u istraživanju velikih zdravstvenih institucija, u prikupljanju statističkih informacija na kojima se bazira dugoročno planiranje, za kontrolu i cirkulaciju dokumentacija pacijenata i drugih povjerljivih informacija. Studij u Rijeci, međutim, ne rješava gorući problem domaćih menadžera koji su već zaposleni u javnom zdravstvu. Poslijediplomski međunarodni jednogodišnji studij menadžmenta u zdravstvu (LMHS- Master program leadership and management of health services), koji postoji tri godine u sklopu Škole narodnog zdravlja “Andrija Štampar”, obrazuje, pak, polaznike na polju kliničkog i poslovnog menadžmenta, menadžmenta javnozdravstvenih programa, farmaceutskog menadžmenta.

Autor: Marija Crnjak
21. kolovoz 2006. u 06:30
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close