Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

Uspješno poslovanje zadruge na zahtjevnom tržištu

Autor: Poslovni.hr
04. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —

Tvrtka kći poljoprivredne zadruge Lovas osnovana zbog lakšeg podizanja kredita

Poduzeće Arator, inače tvrtka kći poljoprivredne zadruge Lovas, primjer je kako zadruga, kao oblik upravljanja tvrtkom, može uspješno poslovati na zahtjevnom tržištu. “I sam Bernard Jakelić (op. a. nekada direktor, a sada zamjenik glavnog direktora HUP-a) mi je u nekoliko navrata rekao da bi naša zadruga trebala postati ogledni primjer mnogim tvrtkama u Hrvatskoj kako se može napredovati unatoč ratu i svim nedaćama. Kako smo mi uspjeli, a drugi nisu?” pita se Adam Rendulić, direktor Aratora i PZ-a Lovas. Riječ je zapravo o tvrtki koja je radi lakšeg poslovanja podijeljena na dva dijela. Naime, kako pojašnjava Rendulić, Arator je osnovan kao trgovačka tvrtka zadruge jer je bilo podosta problema kada je PZ Lovas trebao imati kreditne linije.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

Društveni život
“Bankama se diže kosa na glavi kada vide da s njima želi poslovati neka zadruga jer je poznato da je najveći dio njih radio i završio. Stoga smo osnovali novu tvrtku, no u biti se radi o jednom poduzeću koje često i nominiramo kao Arator – PZ Lovas”, objašnjava Rendulić. Lovas danas ostvaruje 50-ak milijuna kuna prihoda, a njihov direktor planira u idućih nekoliko godina povećati produktivnost svojih 92 radnika te podignuti taj iznos na 55 do 56 milijuna. Tvrtka se izdvaja od svih drugih tvrtki u zemlji po tome što je čitava njezina imovina od 1991. do 1997. bila pod okupacijom, a zaposlenici, kao i uostalom i svi stanovnici Lovasa, protjerani. “Zadruga postoji od 1953. i do 1990. mi smo zapošljavali 82 radnika i bili jedan od najuspješnjih poslovnih sustava u svojoj kategoriji. No kako je Lovas mala sredina, mi smo bili, a to jesmo i danas, važan subjekt društvenog života. Nijedan infrastrukturni zahvat, kao što su ceste, struja, odvodnja ili telefon, nije išao bez našeg sufinanciranja. Činjenica je i da smo mi bili uvelike zaslužni za dolazak Borova u Lovas 1980-ih, koji je zapošljavao 150 ljudi”, prisjeća se Rendulić. U prijeratnom razdoblju zadruga je raspolagala sa 1200 hektara vlastite zemlje i 1500 hektara u kooperaciji. U njihovu je sastavu bilo i 30 hektara vinograda te 20 voćnjaka. Nakon 10. listopada 1991., kada su stanovnici Lovasa morali napustiti svoja ognjišta, imovinu zadruge je preuzela zadruga Dušanovac.

Poduzeće Arator, inače tvrtka kći poljoprivredne zadruge Lovas, primjer je kako zadruga, kao oblik upravljanja tvrtkom, može uspješno poslovati na zahtjevnom tržištu. “I sam Bernard Jakelić (op. a. nekada direktor, a sada zamjenik glavnog direktora HUP-a) mi je u nekoliko navrata rekao da bi naša zadruga trebala postati ogledni primjer mnogim tvrtkama u Hrvatskoj kako se može napredovati unatoč ratu i svim nedaćama. Kako smo mi uspjeli, a drugi nisu?” pita se Adam Rendulić, direktor Aratora i PZ-a Lovas. Riječ je zapravo o tvrtki koja je radi lakšeg poslovanja podijeljena na dva dijela. Naime, kako pojašnjava Rendulić, Arator je osnovan kao trgovačka tvrtka zadruge jer je bilo podosta problema kada je PZ Lovas trebao imati kreditne linije.

Društveni život
“Bankama se diže kosa na glavi kada vide da s njima želi poslovati neka zadruga jer je poznato da je najveći dio njih radio i završio. Stoga smo osnovali novu tvrtku, no u biti se radi o jednom poduzeću koje često i nominiramo kao Arator – PZ Lovas”, objašnjava Rendulić. Lovas danas ostvaruje 50-ak milijuna kuna prihoda, a njihov direktor planira u idućih nekoliko godina povećati produktivnost svojih 92 radnika te podignuti taj iznos na 55 do 56 milijuna. Tvrtka se izdvaja od svih drugih tvrtki u zemlji po tome što je čitava njezina imovina od 1991. do 1997. bila pod okupacijom, a zaposlenici, kao i uostalom i svi stanovnici Lovasa, protjerani. “Zadruga postoji od 1953. i do 1990. mi smo zapošljavali 82 radnika i bili jedan od najuspješnjih poslovnih sustava u svojoj kategoriji. No kako je Lovas mala sredina, mi smo bili, a to jesmo i danas, važan subjekt društvenog života. Nijedan infrastrukturni zahvat, kao što su ceste, struja, odvodnja ili telefon, nije išao bez našeg sufinanciranja. Činjenica je i da smo mi bili uvelike zaslužni za dolazak Borova u Lovas 1980-ih, koji je zapošljavao 150 ljudi”, prisjeća se Rendulić. U prijeratnom razdoblju zadruga je raspolagala sa 1200 hektara vlastite zemlje i 1500 hektara u kooperaciji. U njihovu je sastavu bilo i 30 hektara vinograda te 20 voćnjaka. Nakon 10. listopada 1991., kada su stanovnici Lovasa morali napustiti svoja ognjišta, imovinu zadruge je preuzela zadruga Dušanovac.

Naravno da je odmah izvršena pljačka, i prepunih skladišta i silosa nakon jesenje žetve, ali i mehanizacije te svega ostalog. Iako sa zastarjelom opremom, samo traktori gusjeničari iz 1940-ih, Dušanovac je manje-više obrađivao tu zemlju. No problem je nastao sredinom 1995. kada je nakon Blijeska i Oluje postalo jasno da pobunjeni Srbi neće moći više držati to područje pod okupacijom te je prestalo održavanje zemlje. I dok na samim oranicama i livadama nije bilo prevelike štete od višegodišnjeg zapuštanja, vinogradi i voćnjak su propali te su naknadno morali biti iskorijenjeni. “Mi smo došli iz izbjeglištva i naravno da svoj razvoj dugujemo kreditima, a ne vlastitom kapitalu. Dosad je u zadrugu uloženo četrdesetak milijuna kuna, a od 1999., kada smo započeli s ozbiljnim radom, nismo nikome ostali ništa dužni. Naravno da smo u prvih nekoliko mjeseci nakon povrata u ljeto 1997. radnicima koji su se odvažili prvi doći ovdje plaćali u naturi: kokošima, svinjetini, brašnu i sl. Nakon toga smo se stabilizirali i postali uzoran poslovni subjekt”, kaže Adam Rendulić. Iako su i dalje likvidni, direktor Rendulić kaže da bi im kriza, visoke kamate i nepovoljan tečaj mogli u sljedećem razdoblju prouzročiti stanovite probleme. U zadruzi Arator – PZ Lovas imaju velike planove za budućnost te u idućih tri do pet godina planiraju znatne investicije u navodnjavanje i energetiku. Navodnjavanje bi im omogućilo veći udio profitabilnijih kultura, poput povrća. Isto tako plan je da se na barem 500 hektara stvore uvjeti za dvije žetve godišnje.

Udruživanje
Zadruga danas na 1200 hektara vlastitog zemljišta i 1000 hektara u kooperaciji uzgaja krmne i industrijske žitarice, ima 46 hektara vinograda, a napravljena je i farma s 400 mliječnih krava i 900 grla stoke ukupno. U Lovasu danas proizvode pšenicu na 450 hektara, kukuruz i šećernu repu na po 250, a suncokret i krmno bilje na po 150 hektara površine. Glavni kupci njihovih proizvoda su Agrokor i Vindija, i to mlijeka, čija je proizvodnja u Lovasu oko tri milijuna litara na godinu. Vlasništvo nad zadrugom Arator – PZ Lovas danas ima 24 zadrugara, a od kojih ni jedan nema više od 20 posto pojedinačnog udjela. Za kraj u ovoj tvrtki poručuju da je situacija na tržištu takva da se mali proizvođači, pogotovo oni u poljoprivrednom sektoru, moraju udružiti u neki vid zadruga jer da samo ujedinjeni mogu uspješno poslovati, a često i samo opstati na tržištu.

Autor: Poslovni.hr
04. travanj 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentirajte prvi

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close