Sport & biznis - SP 2026.
EN DE

HP cilja na javni sektor

Autor: Bernard Ivezić
15. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —

U HP-u ističu kako iza sebe imaju niz uspješno odrađenih poslova u regionalnom javnom sektoru

Nakon što je lani ponudu proširio informatičkim uslugama, Hewlett-Packard ove godine naglasak će staviti na ponudu rješenja za javni sektor. Boris Bauk, direktor HP-a, najvećeg prodavača računala u Hrvatskoj, kaže da imaju tehnološko, regulatorno i organizacijsko znanje za takav posao. Nova je vlada najavila velike projekte informatizacije. Javni sektor na IT godišnje troši dvije milijarde kuna, a da pri tome građani i dalje moraju obilaziti šaltere s papirima i da nema detaljnog uvida u trošenje proračunskog novca.

već od 5 € mjesečno
Pretplatite se na Poslovni dnevnik
Pretplatite se na Poslovni Dnevnik putem svog Google računa, platite pretplatu sa Google Pay i čitajte u udobnosti svoga doma.
Pretplati se i uštedi

“HP može pomoći u ubrzavanju modernizacije i unapređenju stanja. Prepreka ne bi smjelo biti, jer ako u Zagrebu možemo isti dan kupiti najnoviji pametni mobitel koji je predstavljen u San Franciscu, nema razloga da i IT sustave ne uvodimo jednakom brzinom”, kazao je Bauk na konferenciji HP 360° pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Igor Frljužec, HP-ov voditelj za javni sektor i telekomunikacije, kaže da kompanija ima niz uspješnih projekata u javnom sektoru u regiji, a neke je radila s domaćim partnerima. “Radili smo projekte u javnim financijama, civilnoj zaštiti, e-Govermentu, zdravstvu i obrani, a u Hrvatskoj smo se iz toga širokog portfelja usmjerili na rješenja u zdravstvu, e-Govermentu i javnim financijama”, kaže Frljužec.Navodi primjere uspješnih projekata e-Govermenta u Bugarskoj i Španjolskoj. U Belgiji je, pojašnjava, HP cjelokupan sustav e-Govermenta ponudio kao “outsourcing” uslugu s obzirom na to da državna uprava nije imala dovoljne kapacitete da bi interno provela taj posao. “Situacija je tamo slična Hrvatskoj zbog podjednakog broja stanovnika i velikog broja državnih tijela i oni su imali iste probleme s kojima se susreće nova vlada”, kaže Frljužec. Dodaje da je HP taj posao napravio u četiri koraka. Prvo su povezali registre i aplikacije, prebacivši ih na tehnologiju kojom je bilo jednostavnije upravljati. Zatim su napravili snimku poslovnih procesa i s partnerima osmislili nova softverska rješenja koja su nedostajala. Nakon toga su uveli elektroničku osobnu iskaznicu te unaprijedili i konsolidirali infrastrukturu.

Nakon što je lani ponudu proširio informatičkim uslugama, Hewlett-Packard ove godine naglasak će staviti na ponudu rješenja za javni sektor. Boris Bauk, direktor HP-a, najvećeg prodavača računala u Hrvatskoj, kaže da imaju tehnološko, regulatorno i organizacijsko znanje za takav posao. Nova je vlada najavila velike projekte informatizacije. Javni sektor na IT godišnje troši dvije milijarde kuna, a da pri tome građani i dalje moraju obilaziti šaltere s papirima i da nema detaljnog uvida u trošenje proračunskog novca.

“HP može pomoći u ubrzavanju modernizacije i unapređenju stanja. Prepreka ne bi smjelo biti, jer ako u Zagrebu možemo isti dan kupiti najnoviji pametni mobitel koji je predstavljen u San Franciscu, nema razloga da i IT sustave ne uvodimo jednakom brzinom”, kazao je Bauk na konferenciji HP 360° pod medijskim pokroviteljstvom Poslovnog dnevnika. Igor Frljužec, HP-ov voditelj za javni sektor i telekomunikacije, kaže da kompanija ima niz uspješnih projekata u javnom sektoru u regiji, a neke je radila s domaćim partnerima. “Radili smo projekte u javnim financijama, civilnoj zaštiti, e-Govermentu, zdravstvu i obrani, a u Hrvatskoj smo se iz toga širokog portfelja usmjerili na rješenja u zdravstvu, e-Govermentu i javnim financijama”, kaže Frljužec.Navodi primjere uspješnih projekata e-Govermenta u Bugarskoj i Španjolskoj. U Belgiji je, pojašnjava, HP cjelokupan sustav e-Govermenta ponudio kao “outsourcing” uslugu s obzirom na to da državna uprava nije imala dovoljne kapacitete da bi interno provela taj posao. “Situacija je tamo slična Hrvatskoj zbog podjednakog broja stanovnika i velikog broja državnih tijela i oni su imali iste probleme s kojima se susreće nova vlada”, kaže Frljužec. Dodaje da je HP taj posao napravio u četiri koraka. Prvo su povezali registre i aplikacije, prebacivši ih na tehnologiju kojom je bilo jednostavnije upravljati. Zatim su napravili snimku poslovnih procesa i s partnerima osmislili nova softverska rješenja koja su nedostajala. Nakon toga su uveli elektroničku osobnu iskaznicu te unaprijedili i konsolidirali infrastrukturu.

Četvrti korak bio je specifičan za Belgiju jer interno flamanska vlada nije imala jak IT pa ga je “outsourcala”.“Naš cilj nisu kratkoročni projekti, a to je logika razvoja kojom ide i javni sektor. Zato se nadam da će Vlada uspjeti dobro definirati timove koji će raditi na informatizaciji, a HP ima znanje koje može pomoći da se osmisle rješenja koja će u kratkom roku dati najbolje rezultate”, kaže Frljužec. Ivan Vidaković, direktor Microsofta Hrvatska, istaknuo je da očekuje da će u idućem razdoblju projekti u privatnim oblacima rasti kao gljive poslije kiše i da će to otvoriti nove poslovne prilike.“Prije nekoliko godina svi su govorili o e-poslovanju, a danas o tome više nitko ne govori. Bez onoga ‘e’ danas nema posla pa se isto očekuje da će se dogoditi u zdravstvu i svim ostalim područjima gdje se još rabi taj ‘e’”, naglasio je Vidaković. Igor Dropulić, direktor SAP-a za Hrvatsku, ERP sustava kojim se koristi većina velikih kompanija u Hrvatskoj, kaže da se većina njihovih rješenja vrti na hardveru HP-a. “U idućem razdoblju vidim mnogo prostora za širenje suradnje u području cloud aplikacija, mobilnosti, takozvanih SAP Hana sustava i obrade velikih količina podataka, što je segment koji sve brže raste”, kaže Dropulić. Bauk je zaključio da se tržište znatno mijenja. “Prema istraživanju koje smo proveli, direktori velikih kompanija očekuju da će klasična računala postati potrošačka elektronika, a da će glavne potrebe u IT-u imati u cloudu i obradi velike količine podataka”, zaključuje Bauk.

Autor: Bernard Ivezić
15. ožujak 2012. u 22:00
Podijeli članak —
Komentari (1)
Pogledajte sve

Nadam se da će slijdeća faza projekata rezultirati povezivanjem javnih financija sa javnom upravom i javne uprave međusobno i sa državnom upravom,
Nadam se da će se konačno moći primjeni odredba Zakona o upravnom postupku iz 2009. po kojoj su dva javna zavoda bila dužna u zadnje dvije godine rješanja o pravima zajedničkih klijenata razmijenjivati elektroničkim putem, a po drugom članku istog zakona i međusobne podatke. Jesu li u sve baze unijeti podaci o OIB-u svih pravnih i fizičkih osoba o kojima se vode podaci? Ako nisu, povezivanje podataka biti će “šareno”.

Moglo bi vas Zanimati

New Report

Close