Jedno od uspješnijih i prepoznatljivijih, no za poslovnu javnost jedno od najzatvorenjih hrvatskih poduzeća, zasigurno je Heruc grupa čija se djelatnost s proizvodnje u proteklih desetak godina proširila na financije i ulaganja. Iako je Heruc dosad sudjelovao na dražbama Varaždinske burze, ne postoje dostupni podatci o prometu njegovih dionica u proteklih pet godina. Te tvrtke nema niti u neslužbenim listama najvećih hrvatskih poduzeća Top 400, Top 500 i sl. koje izdaju hrvatski poslovni listovi.

Poginuo u partizanima
Prema službenim podacima sudskog registra Ministarstva pravosuđa predsjednik Nadzornog odbora je Dražen Kalogjera dok je predsjednik Uprave Dragutin Biondić. Ono po čemu je Heruc javnosti najprepoznatljiviji su svakako raskošne modne revije poput one od prije nekoliko godina kada su njihove “krpice” nosili neki od najvećih svjetskih Top modela predvođenih Karolinom Kurkovom, Alek Wek i Marcusom Schenkenbergom. Korijeni današnjeg Heruca vezani su uz ime bivšeg trgovačkog poduzeća Marijan Druckner koje je osnovano još 1889., a ime je dobilo po svom osnivaču. U počecima je osnovna djelatnost poduzeća bila trgovina oružjem, municijom, biciklima i drugim potrepštinama, a sjedište tvrtke je bilo u Frankopanskoj 11 u Zagrebu.
Od 1908. tvrtka se bavila isključivo proizvodnjom, ponajviše artikala za zimske sportove. Tijekom Prvog svjetskog rata Marijan Druckner gradnjom novog industrijskog objekta i tada suvremenom tehnologijom proširuje poslovanje na izradu sportskih rekvizita. Uoči Drugog svjetskog rata tvrtka mijenja ime u Prva jugoslavenska industrija sportskih potrepština da bi 1947. godine ponovno promijenila ime u Predrag Heruc. Pod tim imenom, inače imenom mladog zagrebačkog sportaša koji je poginuo u partizanima pred kraj rata, posluje uz manje promjene do danas.

Ukidanje remenarije
Nakon 1945. godine osnovna djelatnost poduzeća proširila se na izradu klizaljki, lopta, sportskih torba, gimnastičkih i drugih potrepština. Tvrtka se sastojala od tekstilnog, postolarskog, remenarskog i stolarskog pogona. Krajem 70-ih godina ukidanjem pogona remenarije u cijelosti je prekinuto s izradom pojedinih sportskih artikala i do današnjih dana ostala je osnovna djelatnost poduzeća izrada modne muške i ženske konfekcije. Sredinom 80-ih godina poduzeće je zapošljavalo 772 radnika, a završena je i poslovna zgrada u neposrednoj blizini zagrebačkog Zapadnog kolodvora. Početkom devedesetih se zbog povećanja proizvodnje proširuju kapaciteti za 2000 četvornih metara na istoj lokaciji. U tu investiciju je uloženo oko 2,5 milijuna eura te je zaposleno 250 novih radnika pa se njihov ukupan broj popeo na gotovo tisuću. U tim godinama Heruc je godišnje proizvodio oko 700.000 komada različitih odjevnih predmeta, uglavnom muških kaputa, sakoa i hlača te ženskih kaputa i mantila. Sredinom 1995. godine Heruc počinje s novim investicijskim projektom, izradom potpuno novog proizvodnog pogona u Velikom Trgovišću, mjestu 30 kilometara udaljenom od Zagreba, poznatijem kao rodno mjestao prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Do kraja 1996. poduzeće djeluje pod nazivom Heruc d.d. za proizvodnju tekstilne konfekcije da bi početkom 1997. proizvodni dio društva bio izdvojen u novo poduzeće Heruc – izrada odjeće d.o.o., odnosno danas Heruc Galeria d.o.o. Zagreb, a Heruc d.d. za proizvodnju tekstilne konfekcije mijenja djelatnost u dioničko društvo za upravljanje holding društvima, prometne i uslužne djelatnosti. Krajem godine, 9. prosinca 1997., Heruc grupa kupila je na burzi za 15,7 milijuna DEM (oko osam milijuna eura) 93,59 posto redovnih dionica Centar banke što označava zaokret grupe prema financijskom tržištu. Društva koja su povezana s Herucom u financijskoj industriji su Heruc Euro Holding Ltd. s Britanskih Djevičanskih otoka i Heruc Zug AG iz Švicarske.

Smanjen kapital
Na osnivačkoj skupštini društva 1996. godine temeljni kapital Heruca d.d. upisan u registar Trgovačkog suda u Zagrebu iznosio je 41,739.500 kuna i podijeljen je na 115.943 dionica. Odlukom Glavne skupštine Društva Heruc od 30. prosinca 2002. godine o smanjenju temeljnog kapitala, temeljni kapital Društva smanjen je za iznos od 2,179.080 povlačenjem 6053 vlastitih dionica, na iznos od 39,560.400 kuna i podijeljen je na 109.890 dionica, svaka nominalne vrijednosti od 360 kuna. Odlukom Glavne skupštine Društva od 30.prosinca 2002. godine, radi usklađenja nominalne vrijednosti dionica društva s odredbama Zakona o trgovačkim društvima, smanjuje se temeljni kapital Društva smanjenjem nominalnog iznosa svake pojedine dionice na iznos od 200 kuna. Smanjenjem nominalnog iznosa dionica na 200 kuna, temeljni kapital Društva iznosi 21,978.000 kuna i podijeljen je na 109.890 dionica koje su označene kontrolnim brojevima serije A1 od 000001 do 109890. Razlika je nastala smanjenjem temeljnog kapitala, u iznosu od 17,582.400 kuna i raspoređuje se u rezervne i kapitalne pričuve Društva.

Novi pogon što bliži školama

U Herucu su objasnili da su novu lokaciju za pogon odabrali zbog lakše prometne dostupnosti jer velik dio njihova poslovanja čine lohn-poslovi za koje se sirovina dostavlja (i izvozi) u i/iz zemalja Europske unije. Kao drugi razlog za izgradnju Herucovog pogona u Velikom Trgovišću naveden je veliki broj tekstilnih škola u tom dijelu Zagorja koje olakšavaju pronalaženja radne snage. Novi pogon bio je završen u samo godinu dana, a u Herucu navode da je to bio jedan od rijetkih novoizgrađenih kapaciteta tih godina u Hrvatskoj. Danas pogon u Velikom Trgovišću zapošljava oko 200 ljudi, a iako se ne nalazi u Gospodarskoj zoni, bio je povod da lokalna uprava napravi takvu zonu u kojoj danas radi više od stotinu ljudi.