Hrvatska banka za obnovu i razvitak danas bi trebala ugostiti predstavnike osam vodećih banaka s kojima bi se razmotrile mogućnosti dodatne pomoći gospodarstvu. Jedna od (dviju) tema odnosi se i na mjere Vlade za potporu gospodarstvu, u javnosti poznatije kao A i B modeli kreditiranja. Kako saznajemo, na današnjem skupu bi se prije svega trebalo raspravljati o produljenju kredita iz tzv. A odnosno A+ modela odobravanih na rok do tri godine, koji su bili jedna od Vladinih mjera za suzbijanje nelikvidnosti uzrokovane krizom.

Dio tvrtki koje su ugovorile te kredite slijedom aukcija na kojima su se banke nadmetale za HBOR-ove kvote kredita očito je i dalje pod jakim utjecajem krize i ima poteškoća s otplatom. Zato je intencija da se onima kojima je servisiranje pretežak teret omogući ‘rastezanje’ kredita za dodatnih godinu ili dvije. To zahtijeva usuglašavanje pravila i uvjeta pod kojima bi se to učinilo. Dio bankara smatra da bi se danas moglo otvoriti i pitanje obnavljanja modela A+, no valja podsjetiti da je taj model povoljnijeg kreditiranja imao važno uporište u HNB-ovu otpuštanju likvidnosti. Kroz ‘originalni’ model A odobreno je gotovo 600 kredita vrijednih oko 2,5 milijardi kuna i uz prosječnu kamatu od 4,92 posto. Taj je model poboljšanjima i omekšavanjem uvjeta bio prerastao u A+, prema kojemu je odobreno više od 400 kredita vrijednih 2,2 milijarde, i to uz znatno povoljniju prosječnu kamatnu stopu, od 4,12 posto.