Čak 72 posto hrvatskih kućanstava ostvaruje dohodak kojim ne može podmiriti životne troškove, dok prihode veće od potrebnih ima samo osam posto obitelji, iznio je direktor GfK-a Hrvatska Igor Matutinović podatke istraživanja provedenog za časopis Svijet osiguranja i udrugu Život u plusu, organizatora skupa “Kako održati financijsku stabilnost hrvatskih obitelji”. Mjesečna zarada prosječnoga kućanstva, kazao je, iznosi 890 eura, a rashodi 1178 eura. U 2011. u odnosu na 2010. smanjili su se izdaci za sve kategorije troškova, čak i za hranu, kriza je Hrvate disciplinirala na racionalniju kupnju. O štednji u idućih 12 mjeseci, naveo je, razmišlja samo 20 posto anketiranih, dok 46 posto tvrdi da nema tu mogućnost, a 34 posto još nije sigurno. Sve je manje onih koji štede, u 2007. bilo ih je 66 posto, u 2011. pali su na 47 posto što, zaključuje Matutinović, svjedoči da je nužno aktivirati projekte o financijskom opismenjavanju stanovništva radi boljeg upravljanja raspoloživim sredstvima. Predrag Bejaković iz Instituta za javne financije naglasio je da bi očekivano ponovno pogoršanje gospodarskih izgleda u 2012. moglo nepovoljno djelovati i na zaduživanje građana.
Kobna prezaduženost
“Prezaduženost može dovesti do socijalne isključenosti, beskućništva, razaranja obitelji i suicida”, upozorio je. Prijateljsko ili statutarno rješavanje duga, prema ocjeni Bejakovića, dobar su način izlaska iz prezaduženosti i pružanja mogućnosti za novi početak. Međutim, dugoročno problematiku rješava uvođenje predmeta o upravljanju osobnim financijama, i to i u osnovne i u srednje škole. Time se, opominje Bejaković, mjerodavne državne institucije moraju žurno pozabaviti. Financijskim opismenjavanjem stanovništva svakako mora biti obuhvaćen i segment životnih osiguranja, smatra Željko Jukić, direktor Sektora životnih osiguranja u Croatia osiguranju. Uloga životnih osiguranja nezasluženo je zanemarena u vrijeme provedbe mirovinske reforme, podsjetio je ističući da država fiskalnim poticajima mora što prije izjednačiti mirovinsku štednju i uplate za životna osiguranja. Argumenti za ovaj zahtjev su, kaže, sve nepovoljnija demografska struktura i nedovoljne uplate u mirovinski fond. Uz sadašnju nebrigu države za životna osiguranja, dok su zemlje EU odavno prepoznale njihovu sukladnost s mirovinskim sustavom, na razini branše ukupna matematička pričuva (pokriće za štete) veća je od 12 milijardi kuna, od kojih je 70 posto uloženo u državne obveznice.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu