Hrvatska mora prihvatiti grubu stvarnost i biti konkurentnija, ne može si dopustiti da bude samozadovoljna ekonomskom situacijom i poslovnim okruženjem. U protivnom će ju ulagači i dalje nastaviti zaobilaziti, a ekonomija opadati, poručio je jučer američki veleposlanik u Hrvatskoj James Foley na predavanju o poslovanju i ulagačkoj klimi u Hrvatskoj u organizaciji Instituta za inovacije.

U postojećim ekonomskim uvjetima više nema prostora za velika zaduživanja države već inicijativa mora doći od privatnog sektora za što je nužna klima koja potiče poduzetništvo. “Kao prijatelj Hrvatske moram biti otvoren i reći da takva klima danas ne postoji. Pitate li moje kolege i ambasadore drugih država o iskustvima njihovih ulagača, zaključit ćete, ne da klima nije privlačna, već da je aktivno neprijateljska”, istaknuo je američki veleposlanik. To se odnosi, rekao je, na lokalne dužnosnike koji su sumnjičavi prema ulagačima, čak i antagonistički raspoloženi prema projektima, kao i na birokratske zapreke na svim razinama vlasti.Podsjetio je da je Svjetski ekonomski forum u godišnjoj publikaciji o indeksu konkurentnosti Hrvatski svrstao na 76. mjesto među 142 zemlje.“To nije dobra, ali ni loša ocjena. Ali pogledate li određene kategorije konkurentnosti, Hrvatska je pri samom dnu, primjerice po rigidnosti zapošljavanja, efikasnosti pravnog sustava, tereta regulacije, efikasnosti poreznog sustava”, rekao je Foley, naglasivši prednosti poput obrazovnog sustava, transporta, telekomunikacija. “Hrvatska ima puno mogućnosti da bude ekonomski uspješna i međunarodno konkurentna. Dobra vijest je da se ocjene mogu drastično poboljšati ako se s nedostacima uhvati u koštac što će rezultirati ulaskom novog kapitala koje ekonomija hitno treba za rast i stvaranje radnih mjesta”, naglasio je. Potencijalni ulagači se najviše žale na administrativne prepreke, netransparentnu javnu nabavu, visoku cijenu rada i ridigno radno zakonodavstvo, dugotrajno čekanje dozvola i nepredvidivost poslovne klime. Iako je većina američkih ulagača zaobišla Hrvatsku upravo zbog ulagačke klime, Foley je kazao da su neki koji su i uspjeli realizirati svoje projekte, takve odluke “zažalili”. “Da bi se promjene dogodile potrebna je želja za promjenama. Za mene je pravo pitanje žele li hrvatski građani sustav koji njeguje poduzetništvo i poduzetničku kulturu, nagrađuje ulaganja. To su pitanja na koja samo Hrvati mogu dati odgovor”, rekao je Foley.

Američke sugestije

Od online javne nabave do bržih dozvola
Naglašavajući da predloženo nisu američke ideje što bi Hrvatska trebala učiniti već najbolje prakse iz europskih država, Foley je naveo nekoliko primjera kako olakšati život ulagača. Predložio je da se porezna i carinska mišljenja učinine pravno obvezujućima jer ulagači te troškove sada ne mogu planirati. Za javnu nabavu Foley predlaže uvođenje ‘online’ sustava u realnom vremenu da ponuditelji vide najniže ponude do kraja nadmetanja. No, najveća prepreka ulaganjima još uvijek je dobivanje dozvola za projekte, koje se može poboljšati uvođenjem striktnog pridržavanja rokova pri izdavanju dozvola. Američki veleposlanik nije zaboravio niti kontroverznu reformu tržišta rada. “Zaštita onih koji imaju radna mjesta je važna, ali što je s onima koji nemaju radna mjesta i mladima koji nemaju perspektive ako hrvatska ekonomija ne privuče ulaganja?”, pita Foley, predloživši model “flexicurity” kakav imaju, primjerice, Danska i Nizozemska.

Europski su veleposlanici Vladi prenijeli prigovore stranih tvrtki i dali preporuke

Opća je percepcija da Hrvatska nije dovoljno otvorena stranim izravnim ulaganjima te da se ulagačka klima nije mnogo popravila u posljednjih nekoliko godina“, poručio je šef Delegacije EU u Hrvatskoj Paul Vandoren. ”Zajedno s veleposlanicima država članica EU razgovarao sam o problemima i preprekama s hrvatskom Vladom. Pokušali smo sažeti neke od njih i osigurati moguće inicijative za uklanjanje nekih od prepreka koje su uočile tvrtke iz Unije“, naglašava, uz napomenu da su u Vladinu programu primijetili da je ekonomska politika usmjerena na stvaranje povoljnih uvjeta za ulaganja i na jačanje konkurentnosti, a Vlada drži da je privlačenje ulaganja od temeljne važnosti za razvoj zemlje te namjerava rješavati nedostatke. ”Cilj nam nije bio rješavati pojedinačne slučajeve, već pridonijeti poboljšanju sustava u cjelini na dobrobit svih budućih slučajeva. Naveli smo i pojedine načine koje bi Vlada možda mogla istražiti kako bi se ti problemi riješili”, kaže Vandoren i objašnjava da su sugestije nastale na poznavanju najboljih praksi drugih zemalja koje bi mogle dobro funkcionirati i u Hrvatskoj. (pd)

Preporuke iz EU
o Javna nabava: Razbiti percepciju da je pristrana
o Oporezivanje: Poboljšati predvidljivost odluka
o Parafiskalni nameti: Smanjiti ih i učiniti transparentnijima
o Carine: Omogućiti tvrtkama da unaprijed dobiju zakonski obvezujuće odluke
o Javna uprava: Veći profesionalizam, razmotriti uvođenje principa ‘šutnja je suglasnost’
o Ulaganja: Uspostaviti tijelo za promicanje ulaganja
o Radne dozvole: Rano određivanje kvota

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima