Na kraju studenog hrvatski građani, tvrtke i država dugovali su inozemnim kreditorima 46,5 milijardi eura ili gotovo pola milijarde eura više nego u listopadu, pokazuju posljednji dostupni podaci Hrvatske narodne banke (HNB) o visini bruto inozemnog duga. U odnosu na prethodni mjesec bruto dug porastao je za jedan posto, odnosno za 444 milijuna eura ponajviše zahvaljujući padu vrijednosti eura prema američkom dolaru, što je umjetno povećalo dug. “Uzimajući u obzir visoku averziju prema riziku koja poskupljuje inozemno financiranje, izostanak oporavka domaćega gospodarstva i činjenicu da ne očekujemo veći rast kredita banaka, i u ovoj godini očekujemo vrlo umjerenu dinamiku rasta inozemnog duga”, procjena je analitičara Raiffeisen banke. No analitička procjena nastala je prije najavljenoga investicijskog buma ministra Radimira Čačića zbog kojih bi sve prognoze mogle pasti u vodu.
Val investicija
Čačić je, podsjetimo, najavio pokretanje vala ulaganja vrijednih oko 2,4 milijarde eura. Premda bi nositelji tih ulaganja trebale biti državne tvrtke (iako je još nejasno koliko su one za to zapravo spremne) poput HEP-a, Hrvatskih voda i HŽ-a, sam ministar najavio je da bi dio financiranja trebali pružiti inozemni kreditori, među kojima i Europska banku za obnovu i razvoj (EBRD). Unatoč neizvjesnosti jasno je da bi realizacija već i dijela projekata znatno povećala javni dug, možda i do 70 posto udjela u BDP-u, jer kredita nema bez garancija države.
Važna obavijest:
Sukladno članku 94. Zakona o elektroničkim medijima, komentiranje članaka na web portalu Poslovni.hr dopušteno je samo registriranim korisnicima. Svaki korisnik koji želi komentirati članke obvezan je prethodno se upoznati s Pravilima komentiranja na web portalu Poslovni.hr te sa zabranama propisanim stavkom 2. članka 94. Zakona.Uključite se u raspravu