U manje od dva mjeseca Hrvatska narodna banka (HNB) treći je put posegnula za deviznim rezervama kako bi zaustavila slabljenje kune. U četvrtak je na deviznom tržištu bankama prodan 131 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,579264 kuna za euro čime je iz opticaja povučeno 992 milijuna kuna.

Uključujući ovu posljednju, u tri intervencije u ovoj godini središnja banka potrošila je nešto manje od pola milijarde eura međunarodnih pričuva zbog čega je guverner Željko Rohatinski jasno odaslao poruku da “topljenje” rezervi ne smatra optimalnim rješenjem za dugoročno branjenje tečaja. Nakon što su tržište i njegovi sudionici upozoreni, država, HNB i najveće banke dogovorili su specijalni paket financiranja države da se ne ugrozi manevarski prostor za stabilizaciju tečaja. Prvo je HNB iznimno pristao uvažiti eurske trezorske zapise u izračun devizne likvidnosti čime su bankama oslobođene devize koje su one držale u inozemstvu. Potom je taj novac kroz trezorske zapise posuđen državi i to u iznosu od 764 milijuna eura. U trećem je koraku ministar Slavko Linić prema dogovoru većinu tog novca, oko 400 milijuna eura, u domaću valutu zamijenio kod HNB-a čime je država dobila kune za otplate obveza, a HNB “podebljao” rezerve. Kad se podvuče crta, rezerve, jedan od ključnih instrumenata obrane tečaja, kontrole inflacije i važan elementa ocjene rejtinga, ostale su praktički netaknute. Domaća valuta kontinuirano je pod snažnim deprecijacijskim pritiscima zbog velike potražnje uz istodobno smanjene priljeve, zbog čega cijena kuni pada. Od početka godine tržište gura tečaj domaće valute prema granici 7,6 kuna za euro. Početkom siječnja jedan euro vrijedio je 7,53 kune, a jučerašnjom intervencijom tečaj je stabiliziran na razini 7,57 kuna za euro. Niska vrijednost kune prema euru, odnosno visok tečaj, u uvjetima eurizirane ekonomije loša su vijest za sve dužnike kojima su anuiteti kredita vezani valutnom klauzulom, što uključuje građane, tvrtke, ali i državu.

Očekivan potez
Tržišna intervencija nije izazvala iznenađenje jer se kunom trgovalo blizu razina od 7,6 kuna. “U slučaju bilo kakvih naglih tečajnih pomaka mogu se očekivati nove stabilizacijske intervencije HNB-a. No moguće je očekivati da obrana tečaja neće samo uključivati devizne rezerve već i uvođenje obrnutih repo aukcija kojima bi se mogao ‘peglati’ efekt povlačenja likvidnosti”, prokomentirao je glavni analitičar Hypo Alpe-Adria banke Hrvoje Stojić. Slično razmišljaju u Raiffeisen banci u kojoj kažu da je tržište i očekivalo ovakav potez HNB-a, a slični trendovi tečaja bit će prisutni i u prvoj polovici godine.

Visok tečaj do ljeta
Tečaj će prema gore gurati, između ostalog, ponajviše korporativna potražnja za eurima, potrebe rezervacija banaka te pogoršani trendovi u robnoj razmjeni. “Očekujemo da će povišene razine tečaja biti prisutne još do prve polovice godine, barem do predsezone kada je moguće manje popuštanje deprecijacijskih pritisaka, pri čemu ne treba zaboraviti da se i država planira zadužiti u inozemstvu”, kaže Zrinka Živković Matijević iz Raiffeisen banke u kojoj devizno trgovanje vide na razinama od 7,55 do 7,6 kuna za euro do kraja godine. “I dalje ćemo imati visoku potražnju za devizama i male priljeve pa će se tečaj zadržavati na nešto višim razinama, no ne očekujemo njegovo pretjerano kolebanje”, kaže Živković Matijević.