Nakon višegodišnjega oklijevanja zbog ekonomske krize slovenska kompanija Gorenje odlučila je izgraditi još jednu tvornicu u Valjevu. O tome je član Uprave Gorenja Branko Apat potpisao memorandum s potpredsjednicom srpske vlade Vericom Kalanović. Gorenje se odlučilo na novu investiciju u tom gradu kako ne bi izgubilo pravo na uporabu lokacije dobivene pod povoljnim uvjetima zbog obećanja da će proširiti proizvodnju u Valjevu.

To je četvrta tvornica koju će Gorenje imati u Srbiji. Slovenska tvrtka dosad je u svoje poslovanje u Srbiji uložila više od 70 milijuna eura. Uz već postojeću tvornicu za proizvodnju hladnjaka u Valjevu, koju će znatno proširiti novim ulaganjem, Gorenje ima pogon za proizvodnju malolitražnih bojlera u Staroj Pazovi i tvornicu za proizvodnju perilica u Zaječaru. S novom tvornicom u proizvodnim pogonima Gorenja radit će 1500 radnika. U Srbiji djeluje 300 slovenskih kompanija, a Gorenje je po visini ulaganja ne trećemu mjestu, odmah iza Mercatora, koji je u drugi po veličini maloprodajni lanac u zemlji uložio 500 milijuna eura te Impol Sevala koji je u valjaonicu aluminija uložio 100 milijuna eura. I Mercator i Impol Seval najavili su nove investicije u proširenje prodajne mreže, odnosno proizvodnih kapaciteta. Impol Seval spada među vodeće tvrtke po visini izvoza jer 95 posto proizvodnje plasira na inozemno tržište. Dosad je u Srbiju uloženo dvije milijarde eura slovenskoga kapitala te se Slovenija nalazi među pet najvećih zemalja ulagača. To je potvrdio i Franc But, slovenski veleposlanik u Beogradu, pozivajući srpska poduzeća da više investiraju u njegovu zemlju. Dosad su Srbi u Sloveniju investirali 100 milijuna eura. Jedini su ulagači Comtrade, koji je za 10 milijuna eura kupio Hermes, te Nektar koji je preuzimanje Fructala platio 50 milijuna eura. Glavni motiv slovenskih investicija u Srbiju je jeftina radna snaga. Srpski radnici triput su jeftiniji od slovenskih iako Srbi zaposleni u slovenskim tvrtkama zarađuju deset posto više od prosjeka. Prosječna plaća u Srbiji iznosi 329, a u Sloveniji 935 eura.

Srpski radnici u slovenskim poduzećima zadovoljni su samim time što redovito dobivaju plaću jer srpski poduzetnici s isplatama često kasne više mjeseci, dok 50.000 radnika plaću čeka više od godine dana. Drugi motiv za ulaganja su velika tržišta na koja Gorenje i druge slovenske tvrtke mogu izvoziti preko Srbije bez plaćanja carinskih pristojbi. Srbija ima ugovore o slobodnoj trgovini s Rusijom, Bjelorusijom, Turskom i Kazahstanom, odnedavno je srpskim poduzećima odobren izvoz u SAD pod povoljnim uvjetima, a u najavi je i slobodan izvoz u Iran. Uključujući zemlje Cefta i Efta sporazuma, tvrtke iz Srbije imaju slobodan izvoz na tržište na kojemu živi više od milijardu ljudi. Povoljni izvozni uvjeti omogućili su Gorenju da u proizvodnju hladnjaka uključi tri smjene i zaposli 500 radnika. Gradnjom tvornice, u koju će biti utrošeno 20 milijuna eura, Gorenje ispunjava i obećanje lokalnoj vlasti u Valjevu, od koje je pod povoljnim uvjetima dobilo zemljište za gradnju tvornice. Time su izglađene nesuglasice nastale nakon što je Gorenje, na nagovor bivšeg ministra za ekonomske odnose Mlađana Dinkića, tvornicu perilica izgradilo u Zaječaru umjesto u Valjevu. Dinkić je Gorenju ponudio 10.000 eura stimulacije po zaposlenom radniku ako tvornicu podigne u Zaječaru, dok je poticaj za Valjevo iznosio 2000 eura. Nakon potpisivanja memoranduma Dinkić, kojega je afera stajala ministarskog mjesta, zatražio je ispriku valjevačkoga gradonačelnika, ali mu je preko medija poručeno da je neće dobiti.