Dan nakon predstavljanja proračuna država se u utorak kod domaćih banaka zadužila za gotovo 800 milijuna eura. Premda je planirani iznos zaduženja eurskim trezorskim zapisima bio 700 milijuna, država je iskoristila dobru potražnju i premašila planirani iznos posudivši, uglavnom od banaka, 763,92 milijuna eura.

Velika emisija praktična je realizacija dogovora ministra Slavka Linića, guvernera Željka Rohatinskog i najvećih banaka o djelomičnom zatvaranju financijskih apetita države na domaćem tržištu. Iako su inicijalne informacije išle u smjeru da će HNB bankama pružiti dostatnu likvidnost spuštanjem granice minimalno potrebnih deviznih potraživanja, HNB je odlučio trezorske zapise u eurima priznati bankama u izračunu minimalno potrebnih likvidnih deviznih potraživanja u odnosu na devizne obveze, čime je postignut isti efekt oslobađanja likvidnosti. Potez HNB-a na tržištu je tumačen kao stvaranje dodatnoga manevarskog prostora središnjoj banci u slučaju pritisaka na slabljenje kune. “Odluka pogoduje i HNB-ovoj politici stabilnog tečaja jer bi država mogla sredstva od deviznih trezoraca konvertirati na tržištu u slučaju obnavljanja deprecijacijskih pritisaka na kunu”, kažu analitičari Hypo banke. Najveći iznos eurskih trezoraca od 730,4 mil. eura plasiran je na rok od godinu i pol, za što će država platiti kamatnu stopu od 5,25%, dok je na 365 dana plasirano 33,5 mil. eura uz kamatu od 4,85%. Banke će novac za državne vrijednosnice uplatiti danas. Država je prodala i 32 mil. eura zapisa na rok od tri mjeseca uz kamatu od 4,3%. I u njihovu otkupu najviše je sudjelovao bankovni sektor, gotovo 95% emisije otkupile su domaće banke. Za trezorcima u domaćoj valuti nije bilo interesa pa je od planiranih 100 milijuna kuna država prikupila tek 4 milijuna kuna uz kamatu 4,7 posto. Stabilizirajući utjecaj na tečaj očekuju i u Raiffeisen banci. “Država je posljednjom aukcijom dobila ‘čiste’ eure koje može zamijeniti za kune na tržištu ili kod HNB-a, što će povećati devizne rezerve središnje banke i ojačati manevarski prostor za eventualne tečajne intervencije”, smatra analitičarka Raiffeisen banke Zrinka Živković-Matijević.

U toj banci prognoze tečaja domaće valute vide u rasponu od 7,55 do 7,6 kuna za euro, s tim da godišnji prosjek očekuju bliže gornjoj granici tog raspona. Slična očekivanja ima i ekonomist SG – Splitske banke Zdeslav Šantić, koji ističe da će na vrijednost kune utjecati uspjeh izdanja domaće euroobveznice, (ne)potvrda rejtinga države, kao i turistička sezona te daljnje razduživanje. U Hypo banci, međutim, kažu: “Budući da povišeni ‘counterparty’ rizici usporavaju preraspodjelu likvidnosti unutar sustava, ne isključujemo da HNB uvede obrnute repo aukcije kako bi doziranjem likvidnosti u sustav ublažila tečajnu i kamatnu volatilnost.” Tečaj je, kažu naši sugovornici, blago pao jer se tek očekuju efekti promjena u izračunu minimalno potrebnih deviznih potraživanja. Povremene pritiske na slabljenje kune ne treba isključiti jer se tvrtke i dalje razdužuju u inozemstvu, trendovi u robnoj razmjeni se pogoršavaju, a država smanjuje duga po trezorskim zapisima s valutnom klauzulom. Posljednjom aukcijom dug države po trezorskim zapisima dosegnuo je 15,7 mlrd. kuna. Najveći dio od 10,7 milijardi na naplatu stiže za godinu dana, a za dvije godine još 1,2 milijarde. Za tri mjeseca dospijeva 1,1 mlrd. kuna, a za pola godine država mora isplatiti 2,7 milijardi posuđenih kuna.