Smjernicama fiskalne politike najavljivano smanjenje ovogodišnjih proračunskih rashoda za 4,6 milijardi kuna Vlada nije uspjela postići. U prijedlogu proračuna koji je jučer upućen u Sabor rashodi su postavljeni na razinu od 118,84 milijardi kuna, odnosno za 3,4 milijarde kuna manje nego u lanjskom proračunu.

Znatno skromnije rezanje proračunske potrošnje u odnosu na najavu kritizirali su jučer i iz Hrvatske udruge poslodavaca, tvrdeći da se time “neopravdano izlažemo rizicima probijanja proračunskog deficita iznad željenih 2,8 posto, što bi mogle zamjeriti kreditne agencije i financijska tržišta”. Vlada, kažu, ide u dobrom smjeru, no “potrebni su dublji rezovi i konačna provedba dugo odgađanih reformi”.Premijer i ministar financija Zoran Milanović i Slavko Linić pojašnjavaju kako se zapravo radi o smanjenju rashoda za 4 milijarde kuna, budući da se treba pridodati i 600 milijuna kuna bespovratnih sredstava koje država planira dodatno povući iz EU fondova, a koja zbog toga što imaju izvor financiranja nemaju utjecaja na deficit. Zbog “europske komponentne” veći su i prihodi nego je rečeno u smjernicama. Planirani su u iznosu od oko 108,95 milijardi kuna, za 1,4 posto više nego lani, što donosi smanjenje deficita proračuna za više od 5 milijardi kuna u odnosu na lani. Deficit bi iznosio 9,9 milijardi kuna ili 2,8 posto BDP-a, dok je deficit opće države planiran na 3,3 posto BDP-a. Rast prihoda, naglašavaju u Vladi, nije temeljen na procjeni rasta od 0,8 posto, a bude li on postignut, poručuju kako će dodatna sredstva usmjeriti na smanjenje deficita, a ne u potrošnju. Iz Vlade naglašavaju kako su i u proračunskoj potrošnji nastojali što više pomoći investicije i otvaranje radnih mjesta. Uz velike investicijske projekte, koji bi trebali moguće već na ovotjednoj sjednici biti i predstavljeni u Banskim dvorima, slijede i konkretni poticaji gospodarstvu kroz nova nefiskalna rasterećenja. Vodni će se doprinos, tako, smanjiti za 50 posto, a što bi Hrvatskim vodama u prihodima trebalo donijeti oko 150 milijuna kuna manje nego lani.

Na toj razini gospodarstvu će se zadržati i sredstva po osnovu naknade za šume, a uz smanjenje davanja za spomeničku rentu, o čemu će detalji biti iznijeti na sjednici Vlade u četvrtak, još slijedi i rasterećenje poduzećima za komorski doprinos, o čemu će odluku donijeti skupština Hrvatske gospodarske komore u četvrtak. U Vladi najavljuju gospodarstvu i ponovnu mogućnost obročne otplate dugova državi, na rok od 36 mjeseci, o čemu će odluka biti predložena već na sjednici u četvrtak. Na stavkama Ministarstva gospodarstva u odnosu na lani industrija pak može računati na nešto manje sredstava za poticanje razvoja i restrukturiranja, koja su sa 149 milijuna rezana na 138 milijuna kuna. Pritom se od navedenog iznosa najveći dio odnosi na subvencije za jačanje konkurentnosti, a povećava se za 9 posto na 119 milijuna kuna, dok padaju standardne subvencije za brodogradnju, s 18,5 na 10 milijuna kuna, te za sanaciju i restrukturiranje industrije, s 21,5 na 9 milijuna kuna. Ukupne potrebe za financiranjem države i izvanproračunskih fondova po Vladinim projekcijama u ovoj će godini biti na razini od oko 23 milijarde kuna. No, ministar Linić ističe kako je riječ zapravo o 21 milijardi kuna, budući da se planira oko 2 milijarde kuna prihoda osigurati kroz privatizaciju, a ostatak zaduženjem, podjednako i na domaćem i na inozemnom tržištu. Što se privatizacije tiče, u planu je skora objava javnog natječaja za prodaju dionica Croatia osiguranja, pri čemu bi država zadržala kontrolni paket, dok se u slučaju HPB-a predviđa dokapitalizaciju, o čemu se već pregovara s EBRD-om, te prodaju dionica u državnom vlasništvu, a u Vladi priželjkuju da se u proces uključe mirovinski fondovi. Zakonom o izvršenju proračuna Vlada se može zadužiti za 18,8 milijardi kuna, uz mogućnost i dodatnog zaduženja do iznosa neostvarenih primitaka od privatizacije. Samostalno će moći preraspodijeliti do 5 posto izdataka proračuna, a za više od toga će se ići u rebalans. Premijer je najavio i da se više odluke o preraspodjelama neće donositi iza zatvorenih vrata.

Rezovi u HŽ-u

Uvertira 5000 otkaza, a potom…
Ove godine Hrvatske željeznice čekaju konkretni rezovi, čak i zbrinjavanje 5000 radnika. U proračunu za ovu godinu HŽ je dobio 543 milijuna kuna manje novca nego lani. U Vladi kažu da je to početak i da se HŽ mora “riješiti” svih tvrtki mimo osnovne djelatnosti. Ministar prometa Zlatko Komadina to smatra nužnim nakon što se s dvije milijarde kuna u osam godina nije postigao nikakav efekt.

Za birokraciju 21,3 mlrd. kn

Uštede od 1,5 milijardi kuna
Na posebnim dodacima uštedjet će se 1,1 mlrd. kn
Manjim brojem ugovora na određeno vrijeme i time namaknuti 400 milijuna kuna
Nema više prekovremenog rada pa će u proračunu ostati 200 milijuna kuna.
Na posebnim uvjetima rada uštedjet će se otprilike 90 milijuna kuna.

Poljoprivredi manje 817,3 mil. kuna

ZAMAH INVESTICIJAMA U OBNOVLJIVE IZVORE

Stjepan Čerkez: ENNA je otvorena za suradnju na razvoju velikih vjetroelektrana, solarnih elektrana i baterijskih sustava u Hrvatskoj i regiji

Potreba za korjenitom promjenom

Nakon energetskih šokova, tvrtke traže veću kontrolu nad troškovima

U Poljoprivrednoj komori traže sastanak s ministrom
U proračunu za 2012. Vlada predlaže smanjenje potpora poljoprivredi za 817,3 milijuna kuna, odnosno sa 3,6 na 2,8 milijardi kuna. Milka Kosanović, direktorica poljoprivredno- prehrambene industrije pri HUP-u upozorava na specifičnu strukturu sektora. Naime, polovicu ukupne proizvodnje daje tek nekoliko velikih kompanija. “Narušiti njihovu konkurentnost znači narušiti konkurentnost čitavog sektora,” kaže i dodaje da se HUP protivi eventualnom uvođenju viših stopa modulacije. Naime, iznos potpora iznad 2,16 milijuna kuna sukladno zakonu u 2012. umanjuje se za 12 posto. U Poljoprivrednoj komori nisu zadovoljni ukupnom visinom ovogodišnjih potpora u proračunu i traže žuran sastanak s ministrom Tihomirom Jakovinom radi pojašnjenja, iznosi predsjednik Darko Grivičić. (B. Babić)